Subscribe
U svom govoru o stanju Unije 2023. godine , predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila je smanjenje obveza izvješćivanja na europskoj razini za 25 posto i obvezala se na suradnju sa državama članicama kako bi se postigao isti cilj na nacionalnoj razini.
Nedavno, u siječnju 2024., Odjel za politiku gospodarstva, znanosti i politike kvalitete života u Europskom parlamentu objavio je studiju o regulatornom opterećenju EU-a i njegovom utjecaju na poslovanje.
Izvješće počinje izjavom da “postoji prostor za Komisiju da poveća transparentnost koja podupire njezinu metodologiju”. Zasigurno nije dobar početak otkriti da se Europska komisija ne čini transparentnom kada smanjuje papirologiju Unije za poduzeća i građane, takozvani pristup ‘one in, one out’.
Europski konzervativci i reformisti preferirali bi barem pristup “dva van, jedan unutra”, s obzirom na ionako pretjeran broj propisa, direktiva i odluka kojima europske vlasti već opterećuju tržišta i pojedince; minimalno što zahtijevamo je da se takva količina dalje ne povećava.
Analiza zaključuje da se navodno smanjenje regulatornih troškova od strane Komisije treba tumačiti s oprezom, budući da se navodna poboljšanja suočavaju s “važnim metodološkim izazovima”. Drugim riječima, Komisiji ne treba baš ozbiljno vjerovati.
Zato Europski parlament preporučuje da se omogući neovisna procjena načela ‘jedan unutra, jedan van’, kao da je interna procjena službi Komisije pristrana. Doista, poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća, također smatraju da je došlo do neto povećanja regulatornog opterećenja EU-a posljednjih godina, u suprotnosti s načelom proporcionalnosti koje bi trebalo voditi djelovanje Unije.
Neke druge nacije rade ono što EU ignorira. Na primjer, Ujedinjeno Kraljevstvo pokrenulo je još 2010. mehanizam ‘jedan unutra, jedan van’ kako bi poboljšala konkurentnost britanskih tvrtki. Godine 2013. britanska je vlada nadogradila cilj na ‘jedan unutra, dva van’, koji je dodatno pooštren na ‘jedan unutra, tri van’ u ožujku 2016. godine. Na diskreditaciju trenutne stranke na vlasti, izvrsna strategija je kasnije napuštena.
Zanimljivo je da su i Poljska i Mađarska, kao i Italija, sve rangirane ispod prosjeka EU-a u smislu utjecaja regulatornog opterećenja prema izvješću tvrtki 2021. i u evoluciji od 2018., kada su konzervativne vlade bile na vlasti u te tri članice Države.
Od 18 glavnih uprava u Europskoj komisiji, 11 primjenjuje načelo ‘jedan unutra, jedan van’ kada obavljaju svoje procjene učinka za novo zakonodavstvo; što znači da 7 to ne čini, bilo eksplicitno bilo zato što, kako kaže Sabor, ne znamo, nedostaje minimum transparentnosti koji zaslužujemo. Može se zapitati hoće li Povjerenstvo uopće znati.
Neće biti iznenađenje, kao što studija otkriva, da je područje politike u kojem je prouzročeno više administrativnog opterećenja Europski zeleni dogovor s 15 zakonskih prijedloga, a slijedi ga Europa prilagođena digitalnom dobu s 13.
U pogledu neto troškova/ušteda, Europski zeleni plan također je bio najskuplji za tvrtke i pojedince, s impresivnom negativnom zaradom od 2 milijarde EUR godišnje. U drugim slučajevima, izvješće Parlamenta prepoznaje da je “određeni broj primjera pokazao da se očekivani troškovi nove predložene uredbe čine višima od njihovih potencijalnih koristi” i da “nije jasno je li neto opterećenje smanjeno ili čak ograničeno”.
Konkretno, predstavnici poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća u Nizozemskoj, Njemačkoj i Češkoj, izvijestili su o povećanju obveza koje proizlaze iz intervencija EU-a. Ovaj trend treba zaustaviti i preokrenuti u parlamentarnom sazivu 2024. – 2029. ili će se vjerodostojnost institucija Unije svesti na minimum.
Izvor slike: IMAGO/Future Image