fbpx

Ukrajina, 61 milijarda dolara za nastavak borbe

Ukrajinski rat - naše demokracije u opasnosti - 22 travnja, 2024

Tijekom rijetkog subotnjeg zasjedanja, Zastupnički dom Sjedinjenih Država odobrio je, s 311 glasova za i 112 protiv, paket inozemne pomoći od 61 milijarde dolara namijenjen Ukrajini. Ovaj paket, uključujući pomoć Tajvanu i Izraelu, koji ukupno iznosi 95 milijardi dolara, trebat će razmotriti američki Senat sljedeći tjedan. Predsjednik Joe Biden već je najavio da će odmah potpisati zakon, a demokrati su mahali ukrajinskim zastavama u znak slavlja na kraju glasovanja.

Od 61 milijarde dolara, oko 23 milijarde dolara bilo bi iskorišteno za obnavljanje američkog oružja, zaliha i infrastrukture, dok bi preko 11 milijardi dolara financiralo trenutne američke vojne operacije u regiji. Gotovo 14 milijardi dolara pomoći će Ukrajini u kupnji naprednih sustava naoružanja i druge obrambene opreme.

61 milijarda dolara koju je Kongres Sjedinjenih Država odobrio za pomoć Ukrajini predstavlja vitalnu potporu Kijevu. Neposredne potrebe su jasne: streljivo za topništvo u ograničenim količinama, proturaketne baterije Patriot i naoružanje većeg dometa za učinkovito suprotstavljanje ruskim snagama. Osim toga, planirana je isporuka desetak borbenih zrakoplova F-16 u srpnju, kojima će upravljati posebno obučeno ukrajinsko osoblje.

Iako lovci bombarderi možda neće moći radikalno promijeniti ishod sukoba, oni imaju i taktičku i simboličku vrijednost, što ih čini primarnom metom za ruske snage. Novi ruski čelnik Vladimir Putin čak je zaprijetio napadom na NATO baze izvan ukrajinskog teritorija, odakle će biti raspoređeni F-16.

Međutim, uistinu opasna prekretnica koja bi mogla drastično promijeniti tijek sukoba bila bi izravna intervencija slobodnih nacija. Mađarski premijer Viktor Orban nedavno je na Facebooku upozorio na skoru mogućnost slanja zapadnih trupa u Ukrajinu. Sjedinjene Države razmatraju slanje dodatnih vojnih savjetnika u veleposlanstvo u Kijevu, ali se ne očekuje raspoređivanje trupa na prvoj liniji.

U slučaju da strateški gradovi poput Kharkiva ili luke Odessa budu ugroženi, ili ako ruske snage nepovratno probiju frontu, europske zemlje mogu biti prisiljene poslati trupe na bojište. Zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, Poljske i baltičkih država već su planirale intervencije u sklopu “koalicije voljnih”, izbjegavajući djelovanje pod pokroviteljstvom NATO-a. Međutim, ovaj bi potez mogao povećati rizik od trećeg svjetskog rata.

Sredstva SAD-a bit će ključna za dopunu ukrajinskog topničkog streljiva, posebice projektila od 155 milimetara, koji su pri kraju. Trenutno je omjer projektila koje su ispalili Ukrajinci i onih koje su ispalili Rusi duž fronte od 900 kilometara 1 prema 5. Ruska raketna ofenziva, potpomognuta kamikaza bespilotnim letjelicama, intenzivna je i zahtijevat će obrambeni sustav sličan izraelskom da joj se suprotstavi. Jedna od najrealističnijih opcija, koju više puta poziva predsjednik Volodymyr Zelensky, je dolazak dodatnih projektila Patriot sposobnih suprotstaviti se ruskom napadu s neba. Predsjednik je izjavio: “Patrioti se mogu smatrati sustavima protuzračne obrane samo ako se pokažu učinkovitima u spašavanju ljudskih života, umjesto da ostanu neaktivni u skladišnim bazama.” Samo prošlog petka ruske su snage lansirale 140 dronova i izvele 390 napada duž cijele fronte.

Nakon neuspjeha prošlogodišnje kopnene protuofenzive, Kijev je intenzivirao napade duboko u ruski teritorij, prvenstveno koristeći zračne i pomorske bespilotne letjelice domaće proizvodnje. Jasan uspjeh ove strategije je potapanje 25 od 80 brodova crnomorske flote, s posljednjim udarom jučer u pomorskoj bazi u Sebastopolju. Sjedinjene Države su oprezne u pogledu osiguravanja oružja dovoljnog dometa da pogodi Rusiju. Međutim, projektili Himars već su se pokazali učinkovitima u gađanju ciljeva na Krimu i mogli bi to nastaviti činiti uz odgovarajuću opskrbu streljivom. Vojna obavještajna služba predvidjela je uništenje strateškog Kerčkog mosta, koji povezuje Rusiju s Krimom, do ljeta.

Invazijske snage pritiskaju se duž pet osi napada s očitim ciljem osvajanja cijele regije Donbas. Ukrajinci su svjesni opasnosti i počeli su učvršćivati ​​svoje položaje kako bi spriječili proboj koji bi ruskim trupama mogao napredovati. Godine 2014. sve je počelo u Slovjansku i Kramatorsku, s proruskim skupinama koje su se naoružale prije nego što su potisnute natrag prema Donjecku. Deset godina kasnije, ti isti gradovi mogli bi postati simboli ukrajinskog otpora.