Subscribe
Najviši predstavnici iz gotovo 100 zemalja iz cijelog svijeta sudjelovali su na summitu u Švicarskoj 15. i 16. lipnja, prvom susretu svjetskih čelnika posvećenom postizanju mira u Ukrajini. Sa sastanka su očekivano izostali Rusija i njen glavni saveznik Kina. U nedostatku predstavnika Kremlja, kao što se i očekivalo, razgovori su imali malo konkretnog utjecaja na okončanje rata. No Ukrajini, koja planira ojačati svoju vojnu industriju, ipak je obećano dodatnih 1,5 milijardi dolara američke pomoći. Novac bi se uglavnom koristio za razvoj energetskog sektora i rješavanje humanitarnih problema.
No, valja napomenuti da je od 93 sudionika njih 80 podržalo tekst završne deklaracije Mirovnog summita. Među zemljama koje nisu potpisale dokument bilo je šest članica G-20 – koje predstavljaju vodeća svjetska gospodarstva – Brazil, Meksiko, Saudijska Arabija, Južnoafrička Republika, Indija i Indonezija, kao i Armenija, Bahrein, Tajland, Libija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kolumbija i Vatikan.
Prisutni na ovom prvom summitu o miru u Ukrajini, na kojem nije sudjelovala Rusija – glavni igrač u sukobu, koja je pokrenula vojnu agresiju – pozvali su u zajedničkoj deklaraciji na “uključivanje svih strana” u sukobu u nastojanjima da se okončati neprijateljstva. Završni dokument sastanka govori o nuklearnoj sigurnosti, sigurnosti hrane i razmjenama zarobljenika. Prema riječima talijanske premijerke Giorgie Meloni, tri pitanja – nuklearna sigurnost, sigurnost hrane i razmjena zarobljenika – “minimalni su uvjeti” za pregovore s Rusijom.
Povelja UN-a i “poštivanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta mogu i poslužit će kao temelj za postizanje sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini”, kaže se u dokumentu. Potpisnici završne deklaracije, usvojene nakon dvodnevnog sastanka, također su pozvali da “teritorijalni integritet” Ukrajine bude temelj svakog budućeg mirovnog sporazuma. Tekst dokumenta, u koji je Reuters imao uvid, ponovno potvrđuje “načela suvereniteta, neovisnosti i teritorijalnog integriteta svih država, uključujući Ukrajinu”.
“Vjerujemo da postizanje mira zahtijeva sudjelovanje svih strana i dijalog između svih strana. Stoga smo odlučili poduzeti konkretne korake, u budućnosti, u gore navedenim područjima, uz pojačan angažman predstavnika svih strana”, stoji u dokumentu. dodao.
Također se naglašava da se “sigurnost hrane ni pod kojim uvjetima ne smije militarizirati”, budući da je invazija Ukrajine, jednog od najvećih svjetskih izvoznika žitarica, imala dramatične posljedice na opskrbu nekoliko zemalja u svijetu. Bilo je i posljedica za izvoz gnojiva, ukrajinski i ruski. Završni dokument sastanka također poziva na oslobađanje svih ratnih zarobljenika, kao i “ilegalno deportirane ukrajinske djece”.
Švicarska je pristala biti domaćin sastanka na zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Zahtjev je uputio dužnosnicima u Bernu u kontekstu predstavljanja mirovnog plana u deset točaka krajem prošle godine. Ali razgovori u švicarskom gradu Burgenstocku 15. i 16. lipnja nisu previše slijedili plan Zelenskog. A onda je kijevski čelnik najavio da priprema novi plan s kojim će se složiti svi svjetski čelnici.
“Za nas je vrlo važno predstaviti plan za okončanje rata”, rekao je Volodymyr Zelensky nakon Burgenstock trenutka.
“Ne želimo produžiti ovaj rat i moramo što prije postići pravedan mir”, dodao je ukrajinski predsjednik koji je inzistirao da njegova zemlja paralelno treba jačati svoju vojnu industriju jer “Rusija razumije samo snagu i poštuje samo jak”.
Uoči konferencije, švicarska predsjednica Viola Amherd rekla je da je cilj konferencije stvaranje “platforme za dijalog” za raspravu o prvim koracima potrebnim za postizanje mira u Ukrajini. Mnoge vlade zahvalile su Švicarskoj na organizaciji konferencije, naglasio je također Amherd. To je široko podržan proces, dodala je, da se polože temelji “za budući mirovni samit s ruskim sudjelovanjem”.
Rusija je od samog početka najavila da neće sudjelovati na konferenciji u Švicarskoj. A njegovo odsustvo potaknulo je savezničke sile poput Kine da objave da mirovni pregovori ne mogu funkcionirati u takvom formatu, da će funkcionirati samo ako u njima sudjeluju i Rusija i Ukrajina. Peking je, poput Brazila, također rekao da se moraju istražiti druge pregovaračke opcije kako bi se postigao mir u Ukrajini.
Uoči konferencije, njemačka vlada inzistirala je da Kina sudjeluje, ali njezino inzistiranje nije naišlo na gluhe uši. Na kraju je njemački kancelar Olaf Scholz izrazio nadu da bi se možda u Švicarskoj mogao pronaći način da se pokrene proces u kojem bi jednog dana sudjelovala i Rusija. Kad dođe vrijeme.
“Za sada Rusija i njezini čelnici nisu spremni za pravedan mir. To je činjenica”, inzistirao je Zelensky na kraju konferencije u Burgenstocku.
Prema njegovim riječima, pregovori s Rusijom mogu početi već sutra, ali samo ako se ona povuče iz Ukrajine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman na pregovore
U govoru dužnosnicima ruskog ministarstva vanjskih poslova, Vladimir Putin je obećao da će narediti trenutni prekid vatre ako Ukrajina povuče svoje trupe iz svoje četiri pokrajine na koje Rusija polaže pravo i odustane od svojih težnji da se pridruži NATO-u. Naglasio je da Ukrajina, kako bi došla za pregovarački stol, mora postati “neutralna zemlja” izvan vojnih blokova i nenuklearna – budući da ima najveću nuklearnu elektranu u Europi (!).
“Ukrajinske trupe moraju se potpuno povući s cijelog teritorija Narodne Republike Donjeck i Lugansk, te iz regija Herson i Zaporožje (pripojenih na papiru – ur.) Tada će biti mogući pregovori (mir)”, rekao je čelnik Kremlja.
Kao odgovor, američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je u petak da Vladimir Putin nije u poziciji Ukrajini postavljati uvjete da okonča rat.
“Imao je nekoliko stotina tisuća ranjenih i ubijenih vojnika u ovoj nepravednoj i ničim izazvanoj invaziji. Mogao bi je okončati danas ako je tako odlučio. I mi ga pozivamo da to učini i napusti suvereni teritorij Ukrajine”, rekao je Austin.
Ipak, Ukrajina je dobila dobre vijesti u Burgenstocku. Potpredsjednica američke predstavnice Kamala Harris najavila je 1,5 milijardi dolara pomoći Ukrajini, uglavnom za energetski sektor i za rješavanje humanitarnih pitanja. Trećina novca – 5 milijardi dolara – dodatna su sredstva namijenjena energetskom sektoru. Još 324 milijuna dolara dolazi iz prethodno obećane financijske potpore i trebalo bi biti usmjereno na popravak energetske infrastrukture. Ostatak novca namijenjen je pomoći u hrani, zdravstvenim uslugama, skloništima za civile, vodi, sanitarnim i higijenskim uslugama za ukrajinsko stanovništvo.
Predsjednik Joe Biden nije bio prisutan u Švicarskoj u Burgenstocku, ali se susreo s Volodymyrom Zelenskim na summitu G7 u Italiji, gdje su njih dvojica potpisali bilateralni sigurnosni sporazum. Odluka je donesena – kažu analitičari – zbog straha da će, ako novi vođa, točnije republikanac Donald Trump, bude postavljen u Bijelu kuću, američka potpora Ukrajini i uključenost njenog velikog saveznika preko Atlantika u rat znatno opadati u Bliska budućnost.
Donald Trump, pobijedi li na ovogodišnjim predsjedničkim izborima, rekao je da će okončati rusko-ukrajinski rat. Republikanski čelnik cilja na plan prema kojem se NATO više neće širiti prema istoku. Dok se SAD suočava s povijesnim porastom vanjskog duga, vojno novačenje opada, a industrijska baza zaostaje za Rusijom i Kinom, NATO-ova “radikalna preorijentacija” je neizbježna. Drugim riječima, u budućnosti će biti isključeno pridruživanje Ukrajine i Gruzije Sjevernoatlantskom savezu. Donald Trump tvrdi da je voljan razgovarati s čelnikom Kremlja o tome koliko će ukrajinskog teritorija ostati pod ruskom kontrolom, kao i prisiliti Ukrajinu da se odrekne Krima i Donbasa koji su trenutno pod ruskom okupacijom.