Iran ima novog predsjednika. Will We Have Stability in the Middle East?

Iznenadna smrt iranskog predsjednika Ebrahima Raisija u bizarnoj helikopterskoj nesreći u udaljenom dijelu zemlje uvelike je zamutila vode na Bliskom istoku. Stručnjaci za međunarodne odnose prije dva mjeseca govorili su o “nepredvidivom razvoju” kobnog sloma u ionako napetoj situaciji u regiji. Neki su upozorili da će Raisijeva smrt – koji je u tri godine na vlasti uspostavio ultrakonzervativizam u iranskom društvu i postavio još strožu vanjskopolitičku liniju – dodatno radikalizirati politički diskurs u Teheranu protiv SAD-a i Izraela dok Iran ulazi u opterećeni sukob proces pregovora između različitih frakcija prije prijevremenih izbora za imenovanje novog predsjednika.

Iako službeni uzroci obaranja predsjedničkog helikoptera nisu javno objavljeni, nekoliko političkih i medijskih kanala objavilo je da je glavni krivac SAD. Ne samo zato što je helikopter američke proizvodnje, već i zato što je bio star i dotrajao, kao i cijela iranska flota, koja se ne može obnoviti zbog zapadnih sankcija. S druge strane, prema vanjskopolitičkim analitičarima, predsjednikova smrt također je otvorila mogućnost novih prosvjeda u kontekstu vakuuma vlasti u Teheranu. Slike iranskih žena koje plešu na vijest o “Teheranskom mesaru” kružile su društvenim mrežama zajedno s porukama sućuti šefova država diljem svijeta.

Bivši iranski predsjednik Ebrahim Raisi, koji je preminuo 19. svibnja, viđen je kao mogući nasljednik vođe Islamske revolucije ajatolaha Khameneija, iranskog vrhovnog vođe. Raisi je bio poznat po svom krvavom gušenju nekih od najvećih prosvjeda u povijesti zemlje i po svom lobiranju u nuklearnim pregovorima sa svjetskim silama, tražeći velika izuzeća od američkih sankcija u zamjenu za skromna ograničenja na korištenje sve naprednije tehnologije u njegovoj zemlji. Stav Ebrahima Raisija također je ohrabren kaotičnim američkim vojnim povlačenjem iz susjednog Afganistana, kao i promjenama u političkim pozicijama Bijele kuće.

Bivši predsjednik Raisi pojačao je napetosti sa SAD-om

Prema Foreign Policy, u svoje tri godine na dužnosti, Raisi je ubrzao obogaćivanje urana i učinio Iran još jasnijim neprijateljem SAD-a. To je nakon što je njegov prethodnik, Hassan Rouhani, tražio labavljenje odnosa zemlje sa Zapadom, posebice zbog iranske nuklearne politike. U isto vrijeme, pod Raisijevim vodstvom, Iran je podržao Rusiju u njezinom ratu protiv Ukrajine golemim izvozom bespilotnih letjelica i topništva Shahed te je pojačao vojnu akciju protiv Izraela nakon napada Hamasa na tu zemlju u listopadu 2023., pokrenuvši masivne napade dronovima i raketama protiv Izrael samo mjesec dana prije njegove smrti.

Na unutarnjem planu, samo godinu dana nakon svog mandata, Raisi je nametnuo strožu provedbu iranskog “zakona o hidžabu i nevinosti”. Uhićenje mlade Ahse Amini, rođene Kurdkinje iz Irana, od strane policije za nerede zbog kršenja ovih ograničenja za žene i njezina smrt u zatvoru otvorili su dugi niz prosvjeda, koji su se pokazali kao najveći izazov iranskim klerikalnim vladarima od Islamske revolucije 1979. Stotine ljudi tada je ubijeno prema organizacijama za ljudska prava, a mnoge žene koje su u to vrijeme pokapale članove obitelji sada su na društvenim mrežama objavile video snimke na kojima piju i plešu do smrti “Teheranskog mesara”.

Međunarodni politički stručnjaci procijenili su da se, bez obzira na to tko zamijeni Raisija, strategija koju je bivši predsjednik slijedio vjerojatno neće promijeniti, budući da je učvršćena među gornjim ešalonima iranskog političkog i klerikalnog vodstva. Ono što je sigurno jest da se s užeg popisa mogućih Khameneijevih nasljednika jedino spominjao njegov šef Mojtaba. Revolucionarna garda pokušala je iskoristiti incident kako bi dodatno ojačala svoju poziciju u vrhu iranske države, a postoji čak i mogućnost da tragedija ostavi mali prostor za nove prosvjedničke pokrete.

Poruke predsjedničkih kandidata, populizam u islamističkoj varijanti

Smrt Ebrahima Raisija poremetila je krhku ravnotežu moći unutar teokratskog režima u Teheranu, smatra rumunjski profesor međunarodnih odnosa Valentin Naumescu, bivši državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova u Bukureštu. Valentin Naumescu istaknuo je da je u helikopterskoj nesreći u kojoj je poginuo Raisi poginuo i ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian, koji je koordinirao iransku agresivnu vanjsku politiku, također bio tvrdolinijaš i blizak Islamskoj revolucionarnoj gardi, zastrašujućoj paravojnoj skupini preko koje ajatolasi kontroliraju zemlja sa željeznom šakom. Hosseinu Amir-Abdollahianu može se pripisati zasluga za uspješno pregovaranje o pomirenju sa Saudijskom Arabijom i održavanje prilično napetih odnosa s Pakistanom na ravnomjernoj kobilici. Rumunjski stručnjak za međunarodne odnose također je objasnio da novi predsjednik treba biti imenovan u roku od 50 dana od smrti prethodnog, što je vrlo kratko vrijeme u kojem teheranski moćnici trebaju pregovarati tko će naslijediti Raisija. Prema citiranom izvoru, to će vjerojatno dodatno radikalizirati iransku poziciju u inozemstvu.

“Nije postupak ono što je nejasno, već posljedice koje je ovaj remetilački događaj pokrenuo unutar autoritarnog režima u Teheranu. Stoga će uslijediti privremeno izvršno vodstvo i moguće intenzivno unutarnje natjecanje između postojećih frakcija tijekom sljedećih 50 dana, svaki pokušavajući zadobiti unutarnje simpatije i povjerenje što nepopustljivijim diskursom protiv Izraela i Sjedinjenih Država (populizam u svojoj islamističkoj varijanti obično je djelovao na temelju planiranja, kristaliziranih odluka i imenovanja mnogo prije nego što su formalno zaokruženi). na “narodnim izborima”. Ovoga puta ne mislim da je režim spreman za rješenje o sukcesiji o kojem su se dogovorile sve frakcije, umjerene ili radikalne”, napisao je rumunjski stručnjak na svojoj Facebook stranici.

Vlasti u Teheranu još nisu službeno objavile uzrok pada helikoptera u kojem je poginulo devet osoba, uključujući predsjednika i ministra vanjskih poslova. Ali Kremlj je identificirao krivca: Sjedinjene Države, koje su sankcijama nametnutim Teheranu spriječile opremanje iranske zračne flote.

“Amerikanci to ne priznaju, ali činjenica je da druge zemlje protiv kojih je SAD najavio sankcije ne dobivaju rezervne dijelove za američku opremu, uključujući zrakoplovstvo”(…)

“Govorimo o namjernom nanošenju štete običnim građanima koji koriste ta vozila, a kada rezervni dijelovi nisu osigurani, to je izravno povezano sa smanjenjem razine sigurnosti”, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

To su potvrdile slike olupine helikoptera koje su emitirali iranski mediji s mjesta nesreće, a na kojima se vidi kako se helikopter Bell 212 obrušava u planine. Prema Financial Timesu, pravi “krivac” je zastarjela zračna flota, narušena godinama istrošenosti, koja je zapravo “metafora za cijeli režim u Teheranu”.

Godinama blokiran zapadnim sankcijama, Iran nije mogao obnoviti svoju flotu i nije imao pristup rezervnim dijelovima i ugovorima o održavanju.

“Iranska zračna flota je metafora za cijeli režim”, rekao je Ali Ansari, osnivač Instituta za iranske studije na Sveučilištu St Andrews.

“Star je, ne bi trebao moći nastaviti letjeti, a ipak leti – sve dok ne prestane”, rekao je za Financial Times.

Reformist i ultrakonzervativac u drugom krugu predsjedničkih izbora u Iranu

U Iranu su 5. srpnja otvorena birališta za drugi krug predsjedničkih izbora. U drugom krugu ovih izbora, reformistički kandidat Masoud Pezeshkian i ultrakonzervativac Saeed Jalili, koji je bio drugi u prvom krugu, sučelili su se u utrci za nasljednika Ebrahima Raissija. Diljem Irana, od Kaspijskog jezera na sjeveru do Zaljeva na jugu, oko 61 milijun birača izašlo je na 58.638 biračkih mjesta. Očekivano, ankete su bile pomno praćene u inozemstvu jer je Iran u središtu nekoliko geopolitičkih kriza, od rata u Gazi do nuklearnog dosjea, u kojem se Teheran sukobljava sa zapadnim zemljama, posebice SAD-om. U pozadini nezadovoljstva javnosti, posebice stanjem gospodarstva koje je teško pogođeno sankcijama, žurno su organizirani izbori za smjenu Ebrahima Raissija. Odaziv u prvom krugu, održanom prije tjedan dana, bio je 39,92% od 61 milijuna birača. To predstavlja najniži odaziv u Iranu u 45 godina, što je daleko od oko 80% odaziva na predsjedničkim izborima krajem 20. stoljeća. Opozicija u Iranu, kao i u dijaspori, pozvala je građane da bojkotiraju izbore, rekavši da su konzervativni i reformistički kamp dvije strane iste medalje.

“Potpuno je pogrešno vjerovati da su oni koji nisu glasovali u prvom krugu protiv sustava”, rekao je vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei, koji je pozvao birače da izađu na izbore u srijedu.

Tko je novi predsjednik Irana?

U prvom krugu glasovanja 28. lipnja četiri su kandidata proglašena podobnima za sudjelovanje u izborima umjesto Ebrahima Raissija, a Vijeće iranske revolucionarne garde odbacilo je druga dva. Reformistički zastupnik Masoud Pezeshkian, 69-godišnji kirurg, bio je prvi s 42,4% glasova, u usporedbi s 38,6% za Saeeda Jalilija, drugoplasiranog. Pezeshkian je potvrdio svoju lojalnost Islamskoj republici. Pozvao je na otvoreniji Iran u odnosima sa Zapadom i zagovarao “konstruktivan odnos” s Washingtonom i europskim zemljama kako bi se “Iran izveo iz izolacije”. Masoud Pezeshkian je imao potporu bivših predsjednika Mohammada Khatamija, reformista, i Hassana Rouhanija, umjerenog.

Protukandidat Masouda Pezeshkiana u drugom krugu bio je ultrakonzervativac Saeed Jalili (58). Jalili je poznat po svom nefleksibilnom stavu protiv zapadnih sila. Podržao ga je Mohammad-Bagher Ghalibaf, konzervativni predsjednik parlamenta, koji je bio treći s 13,8 posto glasova u prvom krugu. Kao bivši pregovarač o nuklearnom programu, Jalili je zadržao nepopustljiv stav prema Zapadu, tvrdeći da Teheranu ne treba sporazum o iranskom nuklearnom programu, potpisan 2015. sa SAD-om i drugim svjetskim silama. Said Jalili oštro je osudio sporazum, koji je nametnuo ograničenja na nuklearnu aktivnost Teherana u zamjenu za ublažavanje sankcija, rekavši da je “prekršio crvene linije Teherana” prihvaćanjem “neuobičajenih inspekcija” u iranskim nuklearnim lokacijama.

Novi predsjednik Irana izabran 5. srpnja je Masoud Pezeshkian koji je pobijedio svog konzervativnog suparnika Saeeda Jalilija. Od 30 milijuna glasova, Pezeshkian je dobio 53,3%, dok je Saeed Jalili osvojio 44,3%.

“Brojanje glasačkih listića je završeno i kandidati su obaviješteni o rezultatu. Pezeshkian ima prednost od oko tri milijuna glasova u odnosu na svog protukandidata Saeeda Jalilija, tvrdolinijaša”, rekli su izvori koji su željeli ostati anonimni.

Izbor Masouda Pezeshkiana imat će mali utjecaj na politiku Islamske republike. Novi će predsjednik blisko sudjelovati u odabiru nasljednika ajatolaha Alija Khameneija, 85-godišnjeg iranskog vrhovnog vođe, koji donosi sve odluke o najvažnijim državnim pitanjima. U isto vrijeme, iranski predsjednik ima ograničene ovlasti: zadužen je za provođenje vladinih širokih političkih smjernica koje je postavio ajatolah Ali Khamenei.