Subscribe
Posljednjih je godina talijansko gospodarstvo pokazalo iznenađujuću otpornost i dinamičnost, u nekim aspektima čak i nadmašivši Njemačku, koja se tradicionalno smatra pokretačkom snagom Europe.
Ovaj rezultat posebno je značajan ako uzmemo u obzir globalni ekonomski kontekst koji karakteriziraju neizvjesnosti i izazovi, kao i obustavu izvanrednih mjera poput Superbonusa, koje su dale značajan poticaj talijanskom građevinskom sektoru. Usporedba dvaju gospodarstava naglašava ne samo strukturne razlike, već i različite strategije rasta koje su usvojile dvije zemlje. Prema podacima Istata, talijanski bruto domaći proizvod (BDP) je u drugom tromjesečju 2024. zabilježio rast od 0,2% u odnosu na prethodni kvartal, a gledano trendom od 0,9%. Ovi rezultati, iako skromni u apsolutnim iznosima, predstavljaju pozitivan signal za talijansko gospodarstvo, posebice u usporedbi s njemačkim. Njemačko se gospodarstvo, naime, u istom razdoblju blago smanjilo za 0,1 posto, nakon slabog rasta od 0,2 posto u prvom kvartalu. Ovaj trend odražava stalnu stagnaciju njemačkog gospodarstva, pogoršanu čimbenicima kao što su usporavanje domaće potražnje, rastući troškovi energije i rada te klima neizvjesnosti koja je dovela do toga da tvrtke odgađaju svoje investicijske odluke. Njemačka, koja je desetljećima predvodila europski gospodarski rast, sada je u fazi strukturnih poteškoća. Uzroci te stagnacije su složeni i međusobno povezani. Među glavnima ističemo slabost ulaganja u ključne sektore kao što su građevinarstvo i opremanje, kao i negativan utjecaj visokih troškova energije na proizvodnu industriju, koja je tradicionalno predstavljala srce njemačkog gospodarstva.
Uloga uslužnog sektora u Italiji
Za razliku od Njemačke, Italija je zabilježila veću dinamiku u uslužnom sektoru, što je nadoknadilo pad dodane vrijednosti u sektorima kao što su poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i industrija. Ovaj pomak prema gospodarstvu vođenom uslugama bio je ključan za rast Italije, a turizam je u tom kontekstu odigrao vodeću ulogu. Zapravo, turizam je jedan od najotpornijih i najdinamičnijih sektora talijanskog gospodarstva posljednjih godina. U 2023. godini Italija je zabilježila najveće vrijednosti ikada u platnoj bilanci turizma, a taj se trend nastavio i u 2024. godini, uz značajan rast u prvom kvartalu. Ovaj je sektor pridonio ne samo BDP-u, već i zapošljavanju, pružajući bitnu potporu u razdoblju velike ekonomske neizvjesnosti. Jedan od ključnih elemenata koji je podržavao talijansko gospodarstvo prethodnih godina bio je Superbonus, vladina inicijativa usmjerena na poticanje energetske i seizmičke prekvalifikacije zgrada. Ovaj je program dao značajan poticaj građevinskom sektoru, značajno pridonoseći rastu BDP-a. Međutim, Superbonus je također izazvao zabrinutost zbog svog utjecaja na javne financije, budući da se smatralo skupom mjerom i teško održivom dugoročno. Ukidanjem Superbonusa zabilježeno je usporavanje u građevinskom sektoru, koji je ipak nastavio imati koristi od zaostalih učinaka prethodnih mjera. Prema podacima Parlamentarnog ureda za proračun (UPB), industrijska proizvodnja u Italiji pada od kraja 2022., a kratkoročno se ne očekuje preokret trenda, kako u proizvodnji tako i u građevinarstvu. Međutim, talijansko gospodarstvo pokazalo je određenu sposobnost prilagodbe, pri čemu su drugi sektori djelomično kompenzirali ovaj pad.
Izazovi i budući izgledi za Italiju
Unatoč pozitivnim znakovima, talijansko gospodarstvo nije bez izazova. Industrija posebno i dalje pati od stalno visokih troškova energije, što je smanjilo konkurentnost talijanskih tvrtki na međunarodnim tržištima. Nadalje, gospodarska neizvjesnost i dalje je visoka, a kućanstva i poduzeća i dalje su oprezni u svojim odlukama o potrošnji i ulaganju. Očekivanja rasta za nadolazeća tromjesečja snažno su povezana s odlukama koje će se donijeti sa sljedećim zakonom o proračunu, kao i s provedbom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (PNRR). Ovaj plan, koji se većim dijelom financira iz europskih fondova, smatra se jednom od glavnih poluga podrške gospodarskom rastu u srednjem roku, kroz ulaganja u infrastrukturu, digitalizaciju i energetsku tranziciju. Što se tiče poreznih prihoda, talijanski proračun pokazuje pozitivne znakove. Posljednje ažuriranje sadržano u prilagodbi proračuna ističe povećanje od 24,7 milijardi eura u usporedbi s početnim predviđanjima, uz značajno povećanje prihoda od poreza na osobni dohodak i poreza na dobit poduzeća, iako se PDV smanjio. Ovo poboljšanje prihoda moglo bi vladi omogućiti veću fleksibilnost u provedbi mjera za potporu gospodarskom rastu.
Kriza njemačkog gospodarstva: uzroci i posljedice
Kriza kroz koju prolazi njemačko gospodarstvo ne može se podcijeniti s obzirom na središnju ulogu koju je Njemačka uvijek imala u europskom gospodarstvu. Prema Ifo indeksu, koji je ključni pokazatelj kojeg prate financijska tržišta, čini se da je njemačko gospodarstvo “blokirano krizom”, a ne očekuje se značajnije poboljšanje u trećem kvartalu 2024. Ovo stanje stagnacije posebno je vidljivo u industrijskom sektoru, gdje tvrtke odgađaju investicije zbog velike ekonomske neizvjesnosti. Uzroci ove krize su višestruki. Osim već spomenutih čimbenika, kao što su visoki troškovi energije i usporavanje domaće potražnje, Njemačka se suočava s nizom strukturnih izazova. To uključuje energetsku tranziciju, koja poduzećima nameće visoke troškove, i rastuću globalnu konkurenciju, koja narušava dominantan položaj Njemačke u sektorima kao što su automobilska industrija i precizna mehanika. Usporavanje njemačkog gospodarstva ima značajne implikacije na cijelu eurozonu. Njemačka, kao najveće gospodarstvo u eurozoni, tradicionalno je pokretač gospodarskog rasta bloka. Međutim, budući da se Njemačka bori, teret rasta mogao bi se prebaciti na druge zemlje, uključujući Italiju. Ovo predstavlja priliku za Italiju da ojača svoju ulogu unutar eurozone, ali također zahtijeva pažljivo upravljanje ekonomskim i fiskalnim politikama kako bi se izbjegle iste poteškoće koje trenutno koče Njemačku. Italija se mora pozabaviti svojim unutarnjim izazovima, uključujući potrebu za poboljšanjem produktivnosti i smanjenjem javnog duga, ali također može iskoristiti prilike koje nudi njemačka kriza da konsolidira svoj rast. Posebice sektor usluga nudi značajan potencijal, posebice ako je podržan ulaganjima u infrastrukturu i digitalizaciju. Nadalje, Italija može imati koristi od rastuće globalne potražnje za turizmom i visokokvalitetnim proizvodima, sektorima u kojima zemlja ima jaku poziciju. Usporedba talijanskog i njemačkog gospodarstva naglašava promjenu u europskoj gospodarskoj dinamici. Italija je, unatoč strukturnim poteškoćama i zaustavljanju mjera poput Superbonusa, pokazala iznenađujuću sposobnost rasta, potaknutu prije svega uslužnim sektorom i turizmom. Upravo suprotno, Njemačka je suočena s krizom koja bi mogla imati dugoročne implikacije na njezino gospodarstvo i na cijelu eurozonu. Ovaj scenarij nudi Italiji jedinstvenu priliku za jačanje svoje uloge u Europi, ali također zahtijeva pažljivo upravljanje ekonomskim politikama za podršku rastu u nadolazećim godinama. Uz potporu PNRR-a i razborito upravljanje javnim financijama, Italija može nastaviti rasti i jačati svoju poziciju u europskom kontekstu, postajući ključni igrač u gospodarskom oporavku eurozone. Kako bi u potpunosti iskoristila ovu priliku, Italija će se morati usredotočiti na strukturne reforme koje poboljšavaju konkurentnost i inovativnost, maksimalno iskorištavajući europska sredstva i promičući okruženje pogodno za ulaganja. Samo na taj način moći će učvrstiti svoj rast i pridonijeti uravnoteženijoj i prosperitetnijoj Europi.
Alessandro Fiorentino