Subscribe
Situacija u Venezueli posebno je oštra u trenutku kada je, nakon osuda oporbe koja je režim Madura Chavista optužila za izbornu prijevaru, upravo “potvrđena” (upotrijebite navodnike) vlada na čelu države. krvavo gušeći proteste venezuelanskog naroda. Prosvjedi koji se nastavljaju, neustrašivi, s prosvjednicima koji traže da Madurov režim, koji se očito sve više udaljava od demokratskog modela, objavi izborne popise: protivnici broje mnogo više glasova od deklariranih, dok je jasna razlika između zadnjih objavljeni dostupni podaci u stvarnom vremenu, koji su pokazali da oporba vodi i pobjeđuje, te rezultati koje je proglasio režim, koji je poništio unaprijed najavljeni rezultat, čine se neproporcionalnim i nerealnim. S druge strane, izbori u Venezueli već su počeli u znaku promjene koju su građani Južne Amerike silno željeli: želje da se oslobode komunističke diktature, jedne od rijetkih koje još postoje južno od Sjedinjenih Država. . Tisuće disidenata, zatvorenih izvan zemlje i vraćenih na granici, pokušali su privatnim brodovima doći do svoje domovine kako bi glasovali. Situacija koja je u vrlo kratkom vremenu postala užarena: Maduro lišava vlastiti narod načela samoodređenja koje su izborile zapadne države. Unutarnje i vanjsko samoodređenje, da se oslobode strane dominacije i izaberu oblik vladavine koji najbolje odgovara njihovim zajedničkim potrebama. Reakcija zapadnog svijeta bila je snažna, mnoge su zemlje odbile priznati Madura kao novog predsjednika. Reakcija Sjedinjenih Američkih Država, koje su umjesto novog predsjednika Venezuele proglasile Gonzáleza Urrutiju, vođu oporbe, bila je vrlo oštra. Osude iz Europe također su bile snažne: sastanak francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i talijanske premijerke Giorgie Meloni, čelnice europskih konzervativaca, rezultirao je zajedničkim priopćenjem koje su potpisale i druge zemlje EU poput Poljske, Portugala, Njemačke, Španjolske i Nizozemska. Svi su osudili Madurove postupke koji bacaju ljagu na njegovu ionako kontroverznu vladu: čelnici država i vlada izrazili su “ozbiljnu zabrinutost zbog situacije u Venezueli” i pozvali nadležna tijela da “odmah objave sve rezultate glasovanja kako bi osigurali potpunu zabrinutost”. transparentnost i integritet izbornog procesa“. Zapravo, situacija bi trebala biti sasvim drugačija od one koju opisuje chavistička vlada: “Oporba tvrdi da je prikupila i objavila više od 80 posto biračkih popisa izrađenih na svakom biračkom mjestu. Ova provjera je ključna kako bi se priznaju volju venezuelanskog naroda’, zemlje su htjele stati u obranu venezuelanskog naroda, lišenog temeljnih ljudskih i građanskih prava, kao što je sveto pravo da vidi čovjeka na vlasti izraženo slobodnim i neometanim glasovanjem. Prava svih Venezuelanaca,” stoji u bilješci koja je kružila, “osobito političkih vođa, moraju se poštovati u ovom procesu. Zbog toga različite zemlje moraju ‘odlučno osuditi bilo kakva uhićenja ili prijetnje protiv njih’. Do sada je bilo na stotine ozlijeđenih i mnogo mrtvih, previše smrti iz političkih razloga. Tisuće uhićenja nezadovoljnika koji su izašli na ulice i prosvjedovali uz povike ‘sloboda’. Maria Corina Machado, čelnica venezuelanske antichavističke oporbe, odlučila je ne pojavljivati se u javnosti nakon glasovanja zbog vlastite sigurnosti. Ali u jednom od svojih posljednjih pojavljivanja, na brodu s natpisom ‘Venezuela je pobijedila’, poslala je poruku nade svim prosvjednicima: ‘Nikada nismo bili tako jaki kao danas’, rekla je prosvjednoj masi, ‘režim nikad nije bio tako slab. Dakle, to je vrlo složeno i delikatno pitanje, ali sada je vrlo jednostavno: glas venezuelanskog naroda, njihova volja izražena iza glasačke kutije, mora se poslušati: Volja venezuelanskog naroda”, izjavile su razne europske zemlje , “mora se poštovati, kao i njihovo pravo na prosvjed i mirno okupljanje. Nastavit ćemo – dodali su – pozorno pratiti situaciju s našim partnerima i – zaključili su – podržavati poziv venezuelanskog naroda za demokraciju i mir. A prosvjed se širi kao šumski požar, s drugim pokretima i demonstracijama koje se također održavaju u zapadnim američkim i europskim gradovima: sve pod pokličem ‘sloboda’, u znak solidarnosti s ljudima Caracasa. U istom duhu pridružile su se i brojne južnoameričke zemlje koje nisu priznale Madura kao novog predsjednika Venezuele. Argentina, Urugvaj, Kostarika, Ekvador, Peru i Panama pozvale su na objavu biračkih popisa, koji su još uvijek nedostaje. Ali u tom kontekstu Maduro traži međunarodnu podršku i legitimitet. Naime, namjera mu je otvoriti se meditaciji koju predlažu predsjednici Brazila, Kolumbije i Meksika, iako još nije odredio točan datum navodnih razgovora. S druge strane, iako i oni pozivaju na objavu biračkih popisa, sve tri zemlje vode ljevičari bliski samom Maduru: predsjednik Lula u Brazilu, Andres Manuel Lopez Obrador u Meksiku i Gustavo Petro u Kolumbiji. Stoga je teško zamisliti bilo kakvo stvarno posredovanje za mir u odsutnosti drugih aktera, možda drugačije političke boje od južnoameričke chavističke ljevice: u najmanju ruku, bila bi neophodna prisutnost posrednika iz neke europske ili američke zemlje. dati vjerodostojnost dijalogu koji bi lako mogao prerasti u farsu i završiti u slijepoj ulici. U međuvremenu, prosvjedi se nastavljaju, više od dvije tisuće ljudi je uhićeno, a društvene mreže poput X (bivši Twitter) su blokirane kako bi se protivnicima Madurovog režima onemogućilo komuniciranje sa svojim biračima. Naposljetku, valja uzeti u obzir i stav SAD-a koji je Maduru dosad bio najteži međunarodni protivnik. Nakon što je priznao antichavističkog oporbenog vođu za predsjednika, kao što je gore spomenuto, Washington sada izdaje neku vrstu ultimatuma: Maduro mora napustiti vlast u zamjenu za međunarodnu amnestiju. To je jučer otkrio Wall Street Journal, koji je izvijestio da je američka vlada “sve stavila na stol” za Venezuelu: američko Ministarstvo pravosuđa doista je izdalo niz optužnica protiv Madura i njegovih ljudi, obećavajući nagradu od 15 milijuna dolara za svatko tko da informaciju o njegovu uhićenju. Tračak nade za Madurove protivnike: Prema novinama Star & Stripes, dijalog “nudi tračak nade za venezuelansku oporbu, koja je prikupila izborne rezultate koji pokazuju da je njen kandidat, bivši diplomat Edmundo Gonzalez, pobijedio Madura u velikom broju glasova Izbori 28. srpnja. Bit će zanimljivo vidjeti što će se dalje dogoditi u Caracasu: čini se da Maduro nema namjeru odstupiti i napustiti vodstvo Venezuele, kao što se to dogodilo u prethodnim pokušajima dijaloga s američkim vlastima, koji su propali prošle godine u Dohi. Ostaje činjenica da Maduro ne može još dugo skrivati istinu: sada je svima jasno da je skrivanje izbornih podataka očito pokušaj da izbjegne objavu vlastitog poraza i prepuštanje mjesta koje drži od 2013. svom protivniku, kao normalna demokratska pravila zahtijevaju.