Subscribe
Godine 2023. Europska komisija analizirala je stanje obrazovanja i osposobljavanja u dotičnim državama članicama. Ovo praćenje uključuje različite stavke, kao što su plaća u obrazovnom sektoru, niska razina postignuća u različitim predmetima (čitanje, matematika i znanost) ili postignuća na višoj srednjoj razini. U slučaju Italije, izvješće naglašava da su ravnatelji škola relativno dobro plaćeni; s druge strane, rano napuštanje školovanja ima silazni trend (trenutno 11,5%, dok je u EU 9,6%). Pismenost talijanskih učenika četvrtih razreda nalazi se iznad prosjeka EU-a (537 bodova prema 527). Što se tiče Poljske, niska postignuća u čitanju, matematici i prirodoslovlju (14,7%, 14,7% odnosno 13,8%) i dalje su znatno ispod prosjeka EU-a (22,5%, 22,9% odnosno 22,3%). Konzervativna vlada koja je prije bila na vlasti do 2023. izdvajala je 4,9% BDP-a za javne izdatke za obrazovanje, nešto više od 4,8% u EU-u; ako se to analizira kao udio u ukupnim javnim rashodima, razlika je još veća u korist poljskih nacionalnih brojki, s 9,8% u odnosu na 9,4% u Uniji. Ako se okrenemo drugoj državi članici s konzervativnom vladom, Mađarskoj, njihov uspjeh na višoj srednjoškolskoj razini malo premašuje prosjek EU-a, točnije 83,7% naspram 83,6%. Kao što je bio slučaj u Poljskoj, javni izdaci za obrazovanje u Mađarskoj, prema politici koju je odredila stranka Fidesz, daleko odskaču od općih podataka Unije: 4,9% nacionalnog BDP-a (isto kao Poljska), i 9,8% ukupnih javnih izdataka , ponovno izjednačen s poljskim kolegom i ispred prosjeka 27. Što je s državama članicama s lijevim vladama? Imaju li bolje rezultate u obrazovanju, kako se obično hvale? Je li im obrazovanje stvarno prioritet i kakvi su njihovi rezultati, razina učinkovitosti? Zadržimo se najprije na najradikalnijoj od njih, odnosno Španjolskoj, kojom upravlja socijalističko-komunistička koalicija na vlasti. Nizak uspjeh u čitanju i matematici (23,2% odnosno 24,7%) nadmašuje prosjek EU-a (22,5% odnosno 22,9%). Loš uspjeh za znanost (21,3%) pokazuje bolji rezultat od Unije (22,3%); međutim, zanimljivo je da je u proteklih deset godina degradirao za više od tri postotna boda, s 18,2% u 2012. na trenutnih 21,3%. Tijekom tog razdoblja Španjolska se promijenila iz vlade desnog centra u onu koju je do sada vodio Pedro Sanchez. Ulaganja u obrazovanje pokazuju niže razine, kako u usporedbi s prve dvije zemlje, tako iu odnosu na prosjek EU. Štoviše, jedna četvrtina učitelja nema stabilan posao, unatoč činjenici da je Europska unija više puta upozorila Španjolsku da smanji privremene ugovore u javnom sektoru na 8% do 2025., što je već nemoguće postići cilj. Španjolski učenici četvrtih razreda postižu slabije rezultate od ostalih (521 bod u usporedbi s 527 u Uniji). Stopa zaposlenosti osoba koje su završile strukovno obrazovanje među najnižima je u EU. Na kraju, usporedimo prethodne slučajeve s dva najveća gospodarstva među 27 država članica, njemačkim i francuskim. Izvješće upozorava da se njemačke škole suočavaju s ozbiljnim nedostatkom nastavnika, posebno u STEM (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) disciplinama. Djelomično je to zbog činjenice da učiteljska profesija u Njemačkoj nije privlačna, unatoč relativno dobrim plaćama. Više od jedne četvrtine učitelja (28%) ne bi savjetovalo mladima da se opredijele za to zanimanje zbog velikog opterećenja i općeg nedostatka prestiža. U suprotnosti s nedostatkom nastavnika, a posebno nastavnika STEM-a, Njemačka ima najveći udio diplomanata STEM-a među svim diplomantima, 11% iznad prosjeka EU-a. Što se tiče Francuske, učitelji također navode niske plaće, uvjete rada i percipirani nizak prestiž kao glavne poteškoće u svom poslu. Za popunjavanje upražnjenih radnih mjesta zapošljava se više privremenih nastavnika, ali često bez iste razine kvalifikacija. Razina niskih postignuća u čitanju i prirodoslovlju porasla je u posljednjih deset godina. Izvor slike: Europski obrazovni prostor