Zemlje zapadnog Balkana, često podijeljene povijesnim i političkim složenostima, danas se predstavljaju s novim jedinstvom svrhe na putu prema integraciji u Europsku uniju.
Ovo je glavna poruka proizašla iz Med Dialogues 2024, događaja koji su u Rimu organizirali Farnesina i Institut za međunarodne političke studije (ISPI). Na ovom značajnom skupu, koji je okupio predstavnike raznih država i institucija, Balkan je snažno potvrdio svoju želju da postane dio “europske obitelji”.
Glas Balkana: Ujedinjeni apel
Tijekom panela “Osiguranje Mediterana: Uloga Zapadnog Balkana” predstavnici Zapadnog Balkana izrazili su jednoglasan stav. Ministar vanjskih poslova Albanije Igli Hasani istaknuo je važnost multilateralnog pristupa u sve nestabilnijem globalnom kontekstu. “Multilateralizam trpi, a destabilizirajuće snage dolaze s istoka. Zato je povratak balkanskih zemalja u europsku obitelj prednost ne samo za nas, nego i za cijelu Europu”, rekao je Hasani. Crnogorski ministar Ervin Ibrahimović također je jasno upozorio: samo dovršetkom procesa proširenja EU će moći izbjeći destabilizirajuće uplitanje i odgovoriti na geopolitičke i gospodarske izazove, poput energetske sigurnosti i upravljanja imigracijom. Bosanskohercegovački ministar Dino Konaković je umjesto toga naglasio napredak koji je Balkan napravio posljednjih godina. “Nakon više od dvadeset godina oklijevanja, konačno smo prevladali svoje podjele i stvarno napredujemo prema europskim integracijama”, rekao je, podsjetivši kako je ruska agresija na Ukrajinu ojačala odlučnost regije da se pridruži EU. Poziv na meritokraciju i konkretnost Među najrelevantnijim glasovima Medi dijaloga, onaj ministra Sjeverne Makedonije, Timca Mucunskog, skrenuo je pozornost na važnost pragmatičnog pristupa. Mućunski je od nove Europske komisije zatražio manje retorike i više konkretnih akcija za nagrađivanje zemalja koje su značajno napredovale u usvajanju reformi koje traži EU. Proveli smo reformsku agendu koju je pohvalila predsjednica Ursula von der Leyen i u potpunosti smo usklađeni sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, rekao je Mućunski. Također je uvjerio da će Skoplje nastaviti raditi na tome da se postignuti napredak prepozna i vrednuje.
Prilika za Europu i Balkan
Pristupanje zapadnog Balkana EU nije samo prilika za regiju, već i strateška nužnost za Uniju. Politička stabilnost, energetska sigurnost i koherentnost europskih politika usko su povezani s integracijom ovih zemalja. Konsolidacija Balkana kao sastavnog dijela Europe mogla bi ojačati poziciju EU na globalnoj razini, zatvarajući vrata destabilizirajućim utjecajima vanjskih sila. Predstavnici Balkana ponovili su kako bi njihovo pristupanje dalo odlučujući doprinos stabilnosti cijele mediteranske regije, odgovarajući na globalne izazove s većim jedinstvom i koherentnošću. Ponovno pokretanje kandidature Zapadnog Balkana za EU temeljni je korak za jačanje europske kohezije i odgovor na izazove budućnosti. Odlučnost koju su pokazale balkanske zemlje, zajedno s potporom država članica poput Italije, naglašava koliko je ovaj cilj ne samo poželjan, već i neophodan. Nadolazeće godine bit će ključne za pretvaranje obećanja u stvarnost, s nadom da će nova Europska komisija usvojiti prodorniji i meritokratski pristup. Zapadni Balkan gleda u Europu s povjerenjem i očekivanjima, spreman pridonijeti izgradnji jače, stabilnije i uključivije Unije. Kontroverzni događaji trenutne geopolitike učinit će svaki integracijski proces složenijim nego što se nadalo, ali Europska unija mogla bi predstavljati diplomatsko rješenje potrebno za rješavanje problema.