fbpx

Migranti, Frontex: Pad dolazaka u Europu. Dobro za Italiju i Balkan, loše za Španjolsku

Pravno - 2 prosinca, 2024

Prije nekoliko dana Frontex, europska agencija za obalnu stražu i granice, objavila je sve podatke o ilegalnim prelascima u Europi. Slika je dobra, ali varira ovisno o zemlji prvog dolaska. Općenito, smanjenje za Europsku uniju u cjelini iznosi -43% za referentno razdoblje od siječnja 2024. do prošlog listopada. Ukupno je oko 191.000 ilegalnih imigranata ilegalno prešlo vanjske granice kontinenta. Ali dobre vijesti uglavnom se odnose na rutu Središnjeg Sredozemlja i Zapadnog Balkana. Prva ruta, koja povezuje Italiju, Maltu, Tunis i Libiju, doživjela je dramatičan pad od 62%. Srednjomediteranska ruta,” napisao je Frontex u svom izvješću, “nastavila je značajan trend pada ove godine. Između siječnja i rujna broj dolazaka na ovoj ruti pao je za 64% na 47.700′. To je također i prije svega zbog Memoranduma o razumijevanju koje su potpisale Europska unija i Europska komisija pod vodstvom Ursule von der Leyen, uz odlučnu potporu talijanske premijerke Giorgie Meloni, s tranzitnim zemljama sjevernog dijela afričkog kontinenta. Linija koju je zauzela Europa je da pod svaku cijenu, čvrstom rukom, zaustavi trgovce ljudima, lađare, kojih je, prema nepristranim podacima koje su objavile lokalne vlasti, dosad zaustavljeno u tisućama otkako su protokoli stupili na snagu. snagu, u srpnju 2023. za onaj potpisan s Tunisom. Najbrojnije nacionalnosti na ovoj ruti su Bangladešani, Sirijci i Tunižani. Čak i na zapadnom Balkanu, koji uključuje tranzitnu zonu koju čine zemlje poput Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, pad je drastičan: -80% dolazaka od početka godine do listopada 2024. Dijalog između Europske unije i zemalja zapadnog Balkana je u tijeku i temelji se, posebice, na jačanju politika povratka. Najčešće nacionalnosti ilegalnih imigranata u ovim zemljama su Sirija, Turska i Afganistan. Sve su to rezultati onoga što se čini kao novi pristup Europske unije migracijskoj politici, koji se posebno usredotočuje na zaštitu granica, zaštitu unutarnje sigurnosti, borbu protiv mediteranske mafije i njihove trgovine ljudima, te obrana legalnih putova prema Europi, a sve u skladu s međunarodnim i humanitarnim pravom. Čini se da je Europska unija također spremna prihvatiti i otvoriti se takozvanim “inovativnim rješenjima” koja bi mogla imati nove pozitivne učinke na slijetanje. Protokol koji su potpisali talijanska premijerka Giorgia Meloni i njezin albanski kolega Edi Rama predviđa novi model eksternalizacije granica, prema kojem se ilegalni migranti koje talijanska obalna straža presretne u Sredozemnom moru mogu prebaciti izravno u Albaniju, u dva zatočenička centra posebno izgrađena na tlu Albanije, ali pod jurisdikcijom Italije. Tamo će biti zadržani i podvrgnuti brzom postupku kako bi se utvrdilo mogu li biti smješteni ili moraju biti vraćeni u domovinu. Osnovni uvjet je da migrant mora dolaziti iz takozvanih sigurnih zemalja, koje su na popisu koji vlada u Rimu sastavlja i ažurira na temelju humanitarnih uvjeta u zemlji podrijetla i mnogih drugih čimbenika, kako bi utvrditi je li za građanina sigurno vratiti se u domovinu. Samo muški ilegalni imigranti iz zemlje koja se smatra sigurnom smiju ući u Albaniju. Inovacija leži u činjenici da je ovo prvi sporazum jedne države članice EU da šalje svoje migrante u zemlje koje nisu članice EU: na taj način migranti će izgubiti veliki poticaj da slete u Europu, a zatim kasnije pokušaju izbjeći kontrole i izgubiti njihovi tragovi na kontinentu. Time što ne mogu ni kročiti u Europu, kako je predviđeno sporazumom između Italije i Albanije, migranti gube poticaj za odlazak i smanjuje se broj iskrcavanja. Među pozitivnim učincima koje bilježe talijanske vlasti je i novi fenomen: migranti koji ilegalno prelaze granice to čine s osobnim dokumentima, nadajući se da će identificirati svoje podrijetlo i tako izbjeći transport u Albaniju. Ova pojava nedvojbeno pomaže policiji da bolje i brže identificira ilegalne imigrante, koji više ne dolaze kao potpuni stranci koje je teško identificirati.

Neki negativni podaci

Međutim, ne može se sva Europa nasmiješiti. Ruta istočnog Sredozemlja nije dobro prošla, s povećanjem iskrcaja od 14% između siječnja i listopada. Najčešće nacionalnosti su Sirijci, Afganistanci i Egipćani. Situacija u Grčkoj je žarište: tisuće migranata koji bježe s Bliskog istoka, Afrike i Azije prolaze kroz Atenu, uglavnom iz Turske, s kojom grčka vlada često razmjenjuje optužbe o tretmanu njezine obalne straže. Fenomen djece bez pratnje ondje je vrlo raširen, a vlasti su na žestoke optužbe za blokiranje dolazaka morale odgovoriti vraćanjem migranata u turske vode kako ne bi mogli zatražiti azil, ali i bacanjem ilegalnih imigranata u more. Pogrešno je ciljati grčku obalnu stražu. U svakom slučaju, pratimo svako izvješće, ali ponavljam: nema dokaza koji bi poduprli ono što se govori’, rekao je za BBC Pavlos Marinakis, glasnogovornik grčke vlade. Zapadnoafrička ruta prema Španjolskoj, posebice Kanarskim otocima, bilježi značajan porast dolazaka, s porastom slijetanja od 14%. Najčešće nacionalnosti na ovoj ruti su Mali, Senegal i Maroko. Drugi podaci potvrđuju da ruta do Kanarskih otoka postaje sve smrtonosnija: prema Ca-Minandu Fronterasu, broj smrtnih slučajeva na tamošnjem moru dosegnuo je više od 1000 mjesečno, što je povećanje od gotovo 700% u usporedbi s prvih pet mjeseci 2023. U Španjolskoj je broj dolazaka u 2023. bio 18 000; prema podacima do 15. kolovoza ove godine dosegla je 31.000. Situacija koja je čak natjerala španjolskog premijera Pedra Sancheza da se skloni, unatoč tome što je jedan od najžešćih protivnika oštre politike protiv ilegalne imigracije: krajem kolovoza socijalistički vođa otputovao je u Mauritaniju kako bi potpisao memorandum o sporazum s Mauritanijom, sličan onom koji je Italija potpisala s Tunisom. Imigracija nije problem, to je nužnost koja dolazi s određenim problemima”, kazao je, gotovo pokušavajući iza lakih riječi sakriti ono što je očito, svojevrsnu promjenu pristupa, barem u namjerama, čak i od strane njegove vlade. , ali prisiljen dokazima činjenica: broj iskrcavanja i poginulih na moru nastavit će rasti ako svaka država u dogovoru s Europskom unijom ne uspije zauzeti stav i opremiti se gustom mrežom međunarodnih sporazuma Pogotovo što uvijek postoji uplitanje drugih svjetskih supersila koje hibridnim ratovima pokušavaju oslabiti Zapad izvana.