Subscribe
Ulazak Rumunjske i Bugarske u Schengen, 17 godina nakon pristupanja Europskoj uniji, nije dar Zapadne Europe (Njemačke, Nizozemske ili Austrije, zemalja koje su se u prošlosti protivile pristupanju), nije pobjeda političke klase u dvjema istočnoeuropskim zemljama. Puni ulazak Rumunjske i Bugarske u Schengen, od 1. siječnja 2025., naknada je za nepravdu koja je skupo koštala građane i gospodarstvo dviju zemalja. Rumunjska i Bugarska 12. prosinca nisu dobile ništa. Dobili su pravo koje im je uskraćeno, izmišljeno, prije više od desetljeća. Desetljeće koje se može okarakterizirati velikim gospodarskim gubicima, stagnirajućim investicijama i teretom na plećima svih rumunjskih i bugarskih građana koji su lišeni prednosti slobodnog kretanja unutar Europske unije. Tijekom godina Austrija, Nizozemska, Njemačka i druge države koje su blokirale ovaj proces (navodeći različite razloge, od kojih je najčešći bio ilegalne migracije) oštetile su i Bugarsku i Rumunjsku. I da, nastala šteta se mora preuzeti i popraviti. Rumunjska i Bugarska pripadaju Europi, pripadaju Europskoj uniji, ali Europskoj uniji ravnopravnih naroda, a ne onoj koja po svom nahođenju odlučuje tko zaslužuje biti poštovan ili ne. Kao što sam ranije spomenuo, Rumunjska i Bugarska bit će dio Schengena od 1. siječnja 2025., ali rana koju su prouzročili oni koji su odgađali ovo pravo dugo će zacijeliti.
Odluka o ukidanju schengenskih kopnenih graničnih provjera za Rumunjsku i Bugarsku bila je prva točka dnevnog reda Vijeća EU-a za pravosuđe i unutarnje poslove (JHA) u četvrtak, 12. prosinca. Nacrtom odluke, koju su jednostrano potvrdili svi veleposlanici EU-a na sastanku krajem studenoga, propisano je da se više neće provoditi provjera osobnih dokumenata i robe na unutarnjim kopnenim granicama EU-a, što će biti uključeno u slobodno kretanje području od 1. siječnja 2025. godine i to na grčko-bugarskim, bugarsko-rumunjskim i rumunjsko-mađarskim graničnim prijelazima.
Glavni korisnici ove povijesne odluke su automobili i pojedinci. Ova dugo očekivana promjena omogućit će rumunjskim i bugarskim građanima da putuju u inozemstvo svojim osobnim automobilima bez gubljenja vremena na graničnim prijelazima. Također će olakšati povratak kući onima koji rade ili studiraju u inozemstvu. Ulazak u područje slobodnog kretanja također donosi značajne ekonomske koristi. U slučaju teretnih kamiona, stručnjaci tvrde da se neće osjetiti trenutna poboljšanja jer će se provoditi operacije od vaganja, dozvola i provjera tereta, zdravstvenih i ekoloških pregleda, kao i inspekcija kamiona za ilegalne migrante na mjestima prijelaza. Za početno razdoblje od najmanje šest mjeseci, čl. 25a (4) i (5) Zakonika o schengenskim granicama primjenjivat će se kako bi se ublažila potencijalna promjena u migracijskim obrascima do koje bi moglo doći kao neposredna posljedica ukidanja kopnenih graničnih kontrola i spriječila bilo kakva ozbiljna prijetnja javnom redu ili unutarnja sigurnost.
„Pristupanje schengenskom prostoru ima za posljedicu ukidanje kontrola između unutarnjih granica država članica Schengena koje u potpunosti primjenjuju schengensku pravnu stečevinu, stvarajući jedinstvenu vanjsku granicu na kojoj se kontrole provode u skladu s jasnim skupom pravila o vizama, migracijama, azilu, kao i mjere koje se odnose na policijsku, pravosudnu ili carinsku suradnju, učinak je da mogu putovati unutar zemlje bez podvrgavanja graničnim kontrolama”, napominje on Schengen Rumunjska web stranica Ministarstva unutarnjih poslova.
Rumunjska i Bugarska poduzele su ove nasumične provjere u sklopu pregovora s Austrijom. Ove nasumične kontrole bit će točno onakve kakve se trenutno primjenjuju između Mađarske i Austrije ili između Njemačke i Austrije. Statistike pokazuju da će 2023. godine više od 25 milijuna građana i više od 11 milijuna automobila preći rumunjske granice s Bugarskom i Mađarskom.
Privremeno održavanje kontrola – korist za građane i gospodarstvo
Iako će Rumunjska imati puna prava u schengenskom području od prvog dana 2025., kopnene granične kontrole na kopnenim granicama između Rumunjske i Mađarske te Rumunjske i Bugarske ostat će aktivne najmanje šest mjeseci. Ova mjera dogovorena na sastanku JHA-a usmjerena je na upravljanje mogućim promjenama u migracijskim tokovima i sprječavanje prijetnji europskoj javnoj sigurnosti, navodi se u zajedničkoj deklaraciji koju su potpisali Austrija, Rumunjska, Bugarska i mađarsko predsjedanje Vijećem EU-a. Pristup kopnenim putem, nakon što su dvije zemlje isprva pristupile Schengenu morskim i zračnim putem, ukinut će unutarnje granične kontrole na unutarnjim granicama država članica koje u potpunosti primjenjuju pravila schengenskog područja, tvoreći zajedničku vanjsku granicu na kojoj se provjere provode u skladu s definirana pravila. To će pojednostaviti putovanje, bilo zračnim, cestovnim, željezničkim ili pomorskim putem, eliminirajući vrijeme čekanja za putnike i teretne prijevoznike. Roba će se kretati slobodno, štedeći vrijeme i resurse za gospodarske subjekte. Putovanje između schengenskih zemalja bit će slično domaćem putovanju. Ukidaju se kopneni granični prijelazi, a građani će moći prelaziti iz jedne zemlje u drugu bilo kada i bilo gdje, samo s važećim osobnim dokumentom.
Međutim, granične provjere će se provoditi samo nasumično na temelju analize rizika, slično načinu na koji se trenutno upravlja mađarsko-austrijskom granicom.
Pristupanje Rumunjske i Bugarske Schengenu nedvojbeno će donijeti značajne prednosti: skraćeno vrijeme putovanja (manje zagađenja jer više neće biti kilometarskih kolona kamiona na granicama), uštede za gospodarske subjekte i bolju povezanost za građane. Međutim, postoji i rizik od povećanja kriminala, poput trgovine ljudima i ilegalne migracije. U borbi protiv ovih pojava koristit će se Schengenski informacijski sustav koji omogućuje suradnju između vlasti zemalja članica. Stvoreno 1985. godine, schengensko područje, koje se sastoji od 27 zemalja i više od 420 milijuna ljudi, najveće je područje slobodnog kretanja na svijetu. Rumunjska i Bugarska pridružit će se području, pridruživši se 23 druge zemlje EU-a i Europskom udruženju slobodne trgovine. Schengen olakšava svakodnevna putovanja za milijune ljudi koji rade, studiraju ili posjećuju obitelji u drugim zemljama članicama, pomažući u jačanju turizma i gospodarstva. Osim toga, jedinstvena pravila u područjima kao što su sigurnost i zaštita podataka građanima pružaju sigurno i dobro regulirano okruženje. Prema internetskim stranicama Vijeća EU-a, svaki dan oko 3,5 milijuna građana prijeđe unutarnje granice kako bi radili ili studirali ili posjetili obitelj i prijatelje. Gotovo 1,7 milijuna ljudi živi u jednoj schengenskoj zemlji, a radi u drugoj. Prema istom web-mjestu Europskog vijeća, europski građani svake godine ostvaruju 1,25 milijardi putovanja unutar schengenskog prostora, što ima značajne koristi za turizam i kulturni sektor.
Austrija i Nizozemska koristile su pravo veta u prošlosti
Što se tiče broja stanovnika, poznato je da Austrija ima drugu najveću skupinu stanovnika nakon Nijemaca. Službeni podaci pokazuju da u Austriji živi 150.000 Rumunja. Broj Rumunja koji su rođeni u Rumunjskoj i koji su se preselili u Austriju (na rad ili studij) puno je veći i teško ga je utvrditi jer se mnogi od njih nisu odrekli rumunjskog državljanstva, a za one koji su željeli imati austrijske putovnice uvjet koji je postavila Austrija bio je da se odreknu rumunjskog državljanstva. Vlada u Beču ponovno je uvela granične kontrole s Češkom do 15. listopada te sa Slovenijom i Mađarskom do 11. studenoga. Slične mjere poduzete su iu Njemačkoj, gdje je vlada uvela stalne kontrole na svojim granicama nakon što je AfD (Alternativa za Njemačku), koji ima sličan program protiv stranaca, pobijedio na izborima u Tiringiji i bio drugi u Brandenburgu i Saskoj. Unatoč preporuci Europske komisije, Austrija je prije dvije godine stavila veto na proširenje Schengena. Tada je navedeno da vanjska granica EU-a nije dobro zaštićena od ilegalne imigracije u Rumunjskoj i Bugarskoj. Ovaj izgovor nije potkrijepljen konkretnim podacima koji bi poduprli austrijsku hipotezu da migranti prelaze Rumunjsku i Bugarsku kako bi došli do zapadne Europe. Postotak migranata koji su prešli dvije istočnoeuropske države da bi stigli na zapad znatno je manji u usporedbi s “klasičnim” rutama Srbija-Mađarska-Austrija ili onima koje uključuju prelazak Sredozemlja u Španjolsku, Italiju, Hrvatsku. Austrijski dužnosnici izrazili su namjeru da ukinu veto (koji je više puta korišten posljednjih godina), a prošle godine ukinuta su samo schengenska ograničenja mora i zraka za Bugarsku i Rumunjsku. Austrija je 9. prosinca objavila da je u potpunosti odustala od protivljenja punopravnom članstvu Rumunjske i Bugarske u Schengenu, posljednjoj prepreci za dvije istočnoeuropske zemlje nakon čekanja od više od 17 godina. Odluka o primanju dviju balkanskih država zahtijevala je konsenzus svih zemalja članica Schengena. Nakon što je Austrija odustala od protivljenja, neki dan je na red došla Nizozemska kada je nizozemska Stranka za slobodu (Partij voor de Vrijheid – PVV) u 12. sati u Haškom parlamentu podnijela rezoluciju kojom se blokira ulazak Bugarske i Rumunjske u Schengen. Nizozemska je službeno dala zeleno svjetlo za puni prijem Bugarske i Rumunjske nakon što je parlamentarni zahtjev odbijen 11., a na sastanku Vijeća EU-a za pravosuđe i unutarnje poslove (Pravosuđe i unutarnje poslove) u Bruxellesu 12. prosinca, Rumunjska i Bugarska su prihvaćene u schengenski prostor od 1. siječnja 2025.