Subscribe
U ozračju sve većih međunarodnih napetosti, Vijeće za vanjske poslove Europske unije odobrilo je 15. paket sankcija Rusiji.
Odluka, koja je uslijedila nakon dubinske analize geopolitičke situacije, ima za cilj dodatno pojačati pritisak na Moskvu zbog njene uloge u ratu u Ukrajini i zbog radnji koje podrivaju teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost napadnute zemlje.
Ciljane mjere prema pojedincima i subjektima
Novi paket sankcija uključuje restriktivne mjere protiv 54 osobe i 30 subjekata, koji se svi smatraju odgovornima za radnje koje ugrožavaju cjelovitost Ukrajine. Pojedinci na meti uključuju visoke osobe u ruskoj političkoj i vojnoj strukturi, poslovne ljude i pripadnike oružanih snaga koji su navodno igrali aktivnu ulogu u tekućem ratu. S druge strane, entiteti uključuju tvrtke i organizacije vezane uz obrambeni sektor, logistiku i pomorski promet. Sankcije uključuju zamrzavanje imovine unutar EU-a, zabranu ulaska u zemlje članice i trgovinska ograničenja, a sve s ciljem prekida dotoka strateških resursa ruskoj vojsci i vladinom aparatu.
Putinova flota u sjeni na nišanu
Jedna od najznačajnijih inovacija u ovom paketu je uključivanje takozvane “flote u sjeni” Vladimira Putina. Ovo je paralelni sustav neeuropskih naftnih tankera i teretnih brodova koji se koristi za izbjegavanje prethodno nametnutih sankcija i za zaobilaženje međunarodno utvrđene gornje granice cijena nafte. Sumnja se da ovi brodovi prevoze rusku naftu i energente na tržišta koja se ne pridržavaju zapadnog režima sankcija. Brodovi koji su identificirani i stavljeni na crnu listu su 52. Ove jedinice su identificirane kao uključene ne samo u ilegalni izvoz energije, već i u transport vojne opreme i trgovinu ukradenim ukrajinskim žitom. EU ovim mjerama želi prekinuti logističke kanale koje Moskva koristi za financiranje i potporu sukoba, kao i suprotstaviti se sustavnom kršenju međunarodnih pravila o pomorskoj trgovini.
Udarac za ruski energetski sektor
Nove sankcije također imaju za cilj pogoditi jedan od glavnih gospodarskih stupova Rusije: energetski sektor. Iako su prethodna ograničenja već imala značajan utjecaj, Moskva je pronašla alternativne načine za nastavak izvoza nafte i plina. “Flota u sjeni” ključni je mehanizam u ovoj strategiji. Snaga protiv naftnih tankera stoga ima za cilj prekinuti ključni izvor prihoda za Kremlj, otežavajući pristup globalnim tržištima i povećavajući operativne troškove. Uz energetski sektor, mjere su usmjerene na druga strateška područja, poput opskrbe tehnološkim materijalima i kritičnim komponentama koje bi se mogle koristiti u proizvodnji oružja. Cilj je postupno smanjivati sposobnost Rusije da izdrži produljeni rat ograničavanjem pristupa vitalnim resursima.
Odgovor Moskve
Nije iznenađujuće da je Rusija oštro reagirala na vijest o novom paketu sankcija. Vlada u Moskvi je ove mjere nazvala “ekonomskom agresijom” i zaprijetila protumjerama protiv Europske unije. Prema ruskim vlastima, ove će odluke samo ojačati njihovu predanost ostvarivanju strateških ciljeva u Ukrajini. U međuvremenu, Kremlj nastavlja tražiti nove saveznike i trgovinske partnere izvan zapadnog bloka. Zemlje poput Kine, Indije i ostalih članica tzv. “globalnog juga” ostaju privilegirani sugovornici Moskve, predstavljajući izlaz za izvoz energije i međunarodnu trgovinu.
Uloga Europske unije
Za Europsku uniju usvajanje novih sankcija protiv Rusije nije samo demonstracija političkog jedinstva, već i znak konkretne podrške Ukrajini. Međutim, restriktivne mjere neizbježno imaju posljedice i za europska gospodarstva. Unija je svjesna da ciljanje na Rusiju također znači suočavanje s povećanim troškovima energije i napetostima na globalnim tržištima. Iz tog razloga, paralelno sa sankcijama, EU radi na diversifikaciji izvora energije, promicanju obnovljive energije i jačanju ekonomske otpornosti svojih država članica. Odobravanjem petnaestog paketa sankcija, Europska unija ponovno potvrđuje svoju odlučnost da zadrži čvrst stav prema Rusiji. Izbor da se cilja na “flotu u sjeni” i da se poveća broj sankcioniranih pojedinaca i subjekata jasan je signal: EU neće tolerirati nikakvo kršenje međunarodnih pravila i nastavit će podupirati Ukrajinu u njezinoj borbi za suverenitet. Nadolazeći tjedni bit će ključni za procjenu učinkovitosti ovih mjera i razumijevanje kako će Moskva odgovoriti na ovo novo poglavlje u gospodarskom i političkom sukobu. Jedno je sigurno: međunarodni pritisak na Rusiju će se povećavati, dok Europska unija nastavlja ići putem predanosti i solidarnosti prema Ukrajini.
Alessandro Fiorentino