Subscribe
Armenija je poduzela odlučan korak prema članstvu u EU, označavajući moguću promjenu smjera svoje vanjske politike i geopolitičkog pozicioniranja.
Vlada premijera Nikola Pashinyana odobrila je nacrt zakona koji će, ako ga odobri parlament, voditi zemlju da formalizira svoju kandidaturu za članstvo u EU i podvrgne to pitanje narodnoj prosudbi putem referenduma. Ovaj razvoj događaja predstavlja značajnu prekretnicu za zemlju koja je tradicionalno povezana s Rusijom i koja se nalazi u delikatnoj situaciji sukoba sa susjednim Azerbajdžanom.
Politička i geopolitička promjena smjera
Projekt približavanja EU dolazi u trenutku kada Armenija preispituje svoja povijesna savezništva. Nakon desetljeća ovisnosti o Moskvi, Erevan se počeo kretati prema Zapadu, intenzivirajući političku, gospodarsku i vojnu suradnju s europskim partnerima. Ovo postupno odvajanje je ubrzano dvosmislenom ulogom Rusije u sukobu između Armenije i Azerbajdžana za kontrolu Nagorno-Karabaha. U rujnu 2023. Azerbajdžan je pokrenuo munjevitu kampanju kako bi povratio kontrolu nad ovom regijom s većinskim armenskim stanovništvom, a da Moskva nije poduzela nikakve konkretne korake u obrani svog armenskog saveznika, unatoč sporazumima o prekidu vatre.
Zakonodavni proces i referendum
Prijedlog zakona koji je odobrila armenska izvršna vlast predstavlja preliminarni, ali ključni korak. Nakon rasprave u Saboru, gdje vladajuća stranka Građanski ugovor ima solidnu većinu, prijedlog ide na referendum. Ova inicijativa proizlazi iz popularne peticije koja je prikupila 50.000 potpisa potrebnih za pokretanje zakonodavnog procesa. Prema riječima premijera Pashinyana, odobrenje teksta bit će samo početak dugog i složenog puta koji će zahtijevati jasan akcijski plan i blisku suradnju s Bruxellesom kako bi se definirao pristupni plan.
Ovisnost o Rusiji i sukob s Azerbajdžanom
Unatoč svojoj ambiciji da se približi Europi, Armenija se suočava s brojnim značajnim preprekama. Zemlja još uvijek uvelike ovisi o Rusiji u gospodarskim, energetskim i sigurnosnim svrhe. Moskva ima vojnu bazu u Armeniji i ključni je trgovinski partner Erevana. Osim toga, Armenija je članica Euroazijske ekonomske unije (EAEU), trgovinskog bloka kojim dominira Rusija, što bi bilo nekompatibilno s eventualnim članstvom u EU. Na fronti sukoba s Azerbajdžanom napetosti su i dalje visoke. Baku, potaknut svojom ulogom opskrbljivača Europom energijom preko Južnog plinskog koridora, nedavno je usvojio agresivnu retoriku prema Armeniji, nazivajući je “fašističkom prijetnjom” i sugerirajući da bi je trebalo “uništiti”. Takve izjave potkopavaju napredak prema mirnom rješenju sukoba, također uz posredovanje EU-a.
Sjena Kremlja i europski odgovor
Potez Armenije nije prošao nezapaženo u Kremlju. Glasnogovornik ruske vlade Dmitrij Peskov naglasio je da Erevan može slobodno izabrati vlastitu geopolitičku orijentaciju, ali je upozorio da bi ulazak u EU značio napuštanje EAEU. Ovakav stav odražava želju Moskve da zadrži svoj utjecaj u regiji, čak i u vrijeme kada je njezina uloga jamca sigurnosti Armenije dovedena u pitanje. S druge strane, čini se da je Bruxelles spreman intenzivirati svoje partnerstvo s Armenijom. Armenski ministar vanjskih poslova Ararat Mirzoyan predviđa da bi novi sporazumi s EU-om mogli biti potpisani u narednim mjesecima, uključujući moguću liberalizaciju viznog režima, što bi olakšalo putovanje između dvaju teritorija.
Dug i složen put
Pristupanje Europskoj uniji je ambiciozna perspektiva za Armeniju, ali to neće biti brz proces. Nedavna povijest drugih zemalja kandidata pokazuje da pregovori mogu trajati godinama, ako ne i desetljećima, te zahtijevaju opsežne političke, gospodarske i društvene reforme. Za Armeniju su ovi izazovi složeni posebno kompliciranim geopolitičkim kontekstom, obilježenim ovisnošću o Rusiji i neriješenim napetostima s Azerbajdžanom. Međutim, projekt pristupanja Europskoj uniji nudi Armeniji stvarnu priliku da ojača svoj suverenitet i diverzificira svoje saveze, s ciljem stabilnije i prosperitetnije budućnosti. Odlučnost Pašinjanove vlade i potpora stanovništva bit će presudni čimbenici u prevladavanju prepreka na putu do Bruxellesa.
Alessandro Fiorentino