fbpx

Italija, zemlja biološke raznolikosti: prirodna baština koju treba zaštititi

Okoliš - 21 siječnja, 2025

Italija ima izniman rekord u Europi kao zemlja s najvećom raznolikošću živih vrsta i prirodnih staništa.

S preko 50% endemskih europskih biljnih vrsta i 30% europskih životinjskih vrsta, talijanski teritorij predstavlja jedinstvenu riznicu biološke raznolikosti. Ova bogata prirodna baština, međutim, često je ugrožena ljudskim aktivnostima, klimatskim promjenama i zanemarivanjem upravljanja zemljištem. Zahvaljujući svom strateškom zemljopisnom položaju i raznolikosti ekosustava, Italija je prirodni most između Afrike i Europe, kao i jedan od najvažnijih migracijskih putova za brojne vrste ptica. Zemlja je dom za 85 vrsta kopnenih ekosustava, od alpskih ledenjaka do obalnih močvara, ali 68% njih smatra se ugroženim. Nadalje, 30% vrsta prisutnih na talijanskom teritoriju prijeti izumiranje. Zaštićena područja, koja pokrivaju 17% nacionalnog teritorija i 11% morskih područja, predstavljaju prvi korak u očuvanju ove baštine, ali sadašnji napori su nedostatni za rješavanje izazova povezanih s klimatskim promjenama i utjecajem ljudskih aktivnosti. Kako bi podigli svijest javnosti o važnosti bioraznolikosti i strategija očuvanja, Nacionalni centar za budućnost biološke raznolikosti (NBFC) u suradnji s Nacionalnim istraživačkim vijećem (CNR) i National Geographicom Italija organizirao je izložbu pod nazivom Zemlja biološke raznolikosti. Izložba će biti otvorena za javnost od 20. siječnja do 30. travnja 2025. u sjedištu CNR-a u Rimu. Izložba predstavlja multimedijski itinerer sastavljen od pet prostorija, s izborom od pedeset spektakularnih fotografija koje je snimio kolektiv The Wild Line, a kustos National Geographica. Slike velikog formata ističu izvanrednu raznolikost talijanske faune i flore, nudeći jedinstvenu priliku za istraživanje bogatstva i krhkosti ekosustava zemlje. Italija se, kao i mnoga druga područja Sredozemlja, smatra žarištem klimatskih promjena. Suša, dezertifikacija, porast temperature mora i ekstremni vremenski uvjeti predstavljaju sve ozbiljnije prijetnje stabilnosti ekosustava. Ovi čimbenici doprinose izravnom utjecaju ljudskih aktivnosti, kao što su urbanizacija, onečišćenje i krčenje šuma. Slike izložene na izložbi govore priče o ikonskim vrstama poput marsičkog smeđeg medvjeda, vuka i risa, ali i o manje poznatim životinjama koje igraju ključnu ulogu u talijanskim ekosustavima. Svaka fotografija poziva posjetitelje na razmišljanje o hitnosti zaštite prirode i na razmatranje međuovisnosti između ljudskih aktivnosti i prirodnog okoliša. Zaštita talijanske biološke raznolikosti ne može se prepustiti isključivo znanstvenom svijetu ili politici; mora postati cilj koji dijeli cijelo društvo. Kao što je istaknula Maria Chiara Carrozza, predsjednica CNR-a, “Zaštita ekosustava prolazi kroz kulturu biološke raznolikosti, ekstenzivne i transverzalne”. Iz te perspektive izložba predstavlja priliku za obrazovanje i podizanje svijesti, namijenjenu građanima svih dobi, obiteljima i studentima. Marco Cattaneo, direktor National Geographica Italija, istaknuo je središnju poruku izložbe: „Prirodu treba zaštititi u njezinoj kompleksnosti. Bioraznolikost naše zemlje kapital je neprocjenjive vrijednosti”.

Luigi Fiorentino, predsjednik NBFC-a, dodao je da inicijative poput ove mogu potaknuti nove generacije da razviju znatiželju za znanstvena istraživanja i da se posvete zaštiti prirodne baštine Italije, u skladu s načelima sadržanim u članku 9. talijanskog Ustava. Italija je zemlja bogate bioraznolikosti, ali je njezina izuzetna raznolikost vrsta i staništa ugrožena globalnim i lokalnim čimbenicima. Inicijative poput izložbe Zemlja biološke raznolikosti bitne su za podizanje kolektivne svijesti o važnosti zaštite ove jedinstvene baštine. Očuvanje bioraznolikosti nije samo etički imperativ, već i nužnost osiguravanja dugoročne održivosti ekosustava o kojima ovisimo. Samo zajedničkim naporima, uključivanjem znanstvenog svijeta, institucija i građana, moći će se zaštititi i unaprijediti ovo prirodno bogatstvo za buduće generacije.

 

Alessandro Fiorentino