Europsko vijeće odobrava uredbu za smanjenje računa za energiju

Ministri država članica EU nadležni za energetiku sastali su se danas kako bi razgovarali o dugo očekivanim mjerama za suzbijanje energetske krize. Europsko vijeće vidjelo je kako su se ministri energetike EU dogovorili o uredbi koja sadrži dogovorene mjere za smanjenje troškova računa za energiju u Europi.

Vijeće za promet, telekomunikacije i energiju već je održalo izvanredni sastanak 9. rujna kako bi raspravilo niz opcija, koje je predložilo predsjedništvo EU-a, za ublažavanje eskalirajućih troškova energije koji opterećuju građane, tvrtke i nacionalne vlade diljem Europe.

Na tom su sastanku predstavnici država članica identificirali četiri područja djelovanja na koja treba potaknuti Komisiju: ograničavanje prihoda proizvođača s niskim troškovima proizvodnje; hipoteza gornje cijene plina; mjere za smanjenje i ograničavanje potrošnje; i djelovanje za rješavanje problema likvidnosti.

Nakon toga, 14. rujna, Europska komisija objavila je dva cilja smanjenja potražnje za energijom, postavljajući prvi, neobvezujući cilj na 10% do 31. ožujka 2023. Drugi predloženi cilj je obvezno smanjenje potražnje za električnom energijom od 5% za najmanje 10% sati najveće potražnje svaki tjedan.

Komisija je također predložila ograničenje prihoda za takozvane ‘infra-marginalne’ proizvođače električne energije. To su oni proizvođači koji mogu isporučivati električnu energiju u mrežu po cijeni nižoj od razine cijene koju određuju najskuplji, koristeći tehnologije s nižim troškovima, poput obnovljivih izvora energije, nuklearne energije i lignita.

Zatim je ŠOK došao iz Njemačke kojom upravlja lijeva ‘semafor’ koalicija, koja već tjednima drži Europu na nogama svojim snažnim protivljenjem ograničenju nabavne cijene plina.

Kancelar Scholz pojavio se na videokonferenciji – zbog infekcije koronavirusom – izjavivši da bi cijene plina na najvišoj razini u 70 godina trebale pasti. Dakle, ovdje je jednostrani potez Nijemaca, otvarajući ‘obrambeni kišobran’ od 200 milijardi koji će pronaći tako što će hraniti Fond za ekonomsku stabilizaciju (izvorno stvoren za pandemijsku krizu) koji će se financirati kroz zajmove.

Šokantna najava uoči Europskog vijeća 30. rujna, ali prije svega pravi hladan tuš za sve pobornike europske solidarnosti. Mnoge su kancelarijske službe podigle nos nakon što je Njemačka sama intervenirala također najavivši ukidanje poreza koji je bio stavljen na plin. Iz Italije se oglasio premijer u odlasku Mario Draghi koji nije skrivao ljutnju njemačkom odlukom: ‘Ne možemo se dijeliti prema prostoru u našim nacionalnim proračunima. Na nadolazećim Europskim vijećima moramo pokazati jedinstvo, odlučnost i solidarnost’, rekao je.

Predsjednica stranke ECR Giorgia Meloni osudila je stav europskih država koje samostalno rješavaju plinsku krizu. “Suočeni s velikim izazovom energetske krize potreban nam je hitan odgovor na europskoj razini kako bismo zaštitili poduzeća i obitelji”, rekla je. “Niti jedna država članica ne može sama ponuditi učinkovita, dugoročna rješenja u nedostatku zajedničke strategije, čak ni one koje se čine manje financijski ranjive.”

Za zastupnika ECR-a u Europskom parlamentu, Nicolu Procaccinia, iz stranke Fratelli d’Italia, prijedlog o europskoj gornjoj granici cijena i odvajanju cijene plina od cijene električne energije razuman je i prihvatljiv. Za hipotezu o porezu na ekstraprofit zalaže se i europarlamentarac koji se bavi ekološkim i energetskim dosjeima. Procaccini ističe da, međutim, još uvijek nema mjera za intervenciju na trenutne financijske špekulacije i to, za ECR europarlamentaraca, riskira da sve intervencije budu uzaludne.

Napetosti su porasle posljednjih dana zbog vjerojatne sabotaže plinovoda Sjeverni tok 1 i 2. Brojne podvodne eksplozije na koje su upozorili švedski i danski seizmografi te curenje plina koje ključa u Baltičkom moru doveli su do otkrića četiriju curenja u cjevovodima koji ruski plin dovode u Europu. Ovo je još jedan dramatičan događaj, koji se nadovezuje na dobro uhodanu praksu Rusije da svoje zalihe koristi kao oružje.

Švedska je izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog incidenta, najavivši da će ono što je sigurnosno pitanje za cijelu Europu iznijeti na sljedeće Europsko vijeće.

“Moramo razgovarati o tome što znači sigurnost u ovoj situaciji”, rekla je vršiteljica dužnosti švedske premijerke Magdalena Andersson za novinsku agenciju TT, dodajući da se “radi o europskoj opskrbi energijom i sigurnosti europskog energetskog sustava”.

Iako se plin trenutno ne isporučuje ni kroz jedan plinovod, ono što se dogodilo važno je za energetski sustav u budućnosti, rekao je Andersson.

Prema riječima visokog povjerenika EU-a za vanjsku politiku Josepa Borrella, Europa će morati snažno odgovoriti na ‘namjernu sabotažu’ koja bi bila ‘posljedica eksplozija uzrokovanih roniocima ili podmornicom.

Vijeće od 30. rujna održano u Pragu, budući da je Češkoj privremeno dodijeljeno predsjedanje Unijom, konačno je odobrilo hitne mjere koje su se oblikovale tijekom ovih mjeseci i tjedana dramatične krize.

“Danas postignuti sporazum donijet će olakšanje europskim građanima i poduzećima. Države članice će izravnati krivulju potražnje za električnom energijom tijekom vršnih sati, što će imati izravan pozitivan učinak na cijene. Države članice će preraspodijeliti višak profita iz energetskog sektora onima koji imaju poteškoće s plaćanjem računa”, rekao je Jozef Síkela, češki ministar industrije i trgovine.

U pogledu smanjenja energetske potražnje dogovoren je dobrovoljni ukupni cilj od 10 posto ukupne bruto potrošnje električne energije, a uvedeno je i obvezno smanjenje od 5 posto. Sporazum predviđa da će pojedinačne europske države, preko svojih vlada, odrediti 10 % svojih vršnih sati između 1. prosinca 2022. i 31. ožujka 2023., čime se pokreću mehanizmi za smanjenje potražnje.

Gornja granica prihoda za inframarginalne proizvođače, ali i posrednike električne energije, postavljena je na 180 EUR/MWh. Obrazloženje mjere temelji se na činjenici da oni koji proizvode energiju iz obnovljivih izvora energije, nuklearne energije i lignita, u posljednje vrijeme ostvaruju iznimne dobitke, zahvaljujući mehanizmu formiranja cijene na tržištu, uz zadržavanje identičnih troškova poslovanja, koji na prosjek niži nego za druge vrste proizvodnje.

Međutim, fleksibilnost sporazuma, koji ostavlja državama EU-a slobodu intervenirati čak i na nacionalnoj razini o ograničenju cijena, stvara nervozu unutar industrije obnovljivih izvora energije, koja se boji pada ulaganja u ‘zelenu’ energiju. Europska ograničenja cijena i porezi koje su osmislile nacionalne vlade mogli bi otjerati važne ulagače u sektor, kažu predstavnici ovih industrija.

U međuvremenu, europski sporazum predviđa i namete operaterima na fosilna goriva. Ovo je privremeni obvezni porez solidarnosti na dobit tvrtki aktivnih u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija.

Tu su i posebne mjere za potporu energetskim izdacima tvrtki. Dogovoreno je da nacionalne države mogu intervenirati kako bi privremeno odredile cijenu po kojoj tvrtke mogu kupovati energiju za svoju potporu, čak i uzimajući u obzir iznimnu mjeru privremeno nižih cijena od cijene opskrbe električnom energijom.

Uredba će biti službeno usvojena početkom listopada, a stupit će na snagu dan nakon objave u Službenom listu Europske unije. Mjere smanjenja potražnje za energijom primjenjivat će se, kao što je već napisano, do 31. ožujka iduće godine, dok će se gornja granica tržišnih prihoda proizvođača električne energije od 180 €/MWh primjenjivati do 30. lipnja 2022.

The text was translated by an automatic system