Subscribe
Španjolski Vrhovni sud potvrdio je kaznu koju je Središnji izborni odbor (JEC) izrekao premijeru Pedru Sánchezu zbog korištenja službenih objekata za davanje izjava s izbornim sadržajem tijekom razdoblja kampanje. Kazna u iznosu od 2200 eura potvrđena je nakon Sánchezove žalbe, u kojoj je tvrdio da mu je JEC neopravdano ograničio slobodu izražavanja. Međutim, Vijeće za upravne sporove Visokog suda odbilo je njegovu žalbu, ističući važnost institucionalne neutralnosti tijekom izbornih procesa. Dotični prekršaj dogodio se 30. lipnja 2023. godine, tijekom konferencije za novinare nakon sastanka Vijeća Europske unije u Bruxellesu, kada se premijer osvrnuo na učinak svoje administracije i izravno kritizirao svoje političke protivnike, posebice Narodnu stranku (PP) i VOX. Za JEC, ovi komentari prekršili su članak 50.2 Organskog zakona o općem izbornom režimu (LOREG), koji zabranjuje javnim tijelima da se uključe u radnje koje bi se mogle smatrati izbornom propagandom. U odluci Vrhovnog suda naglašeno je da načelo neutralnosti tijekom izbornog razdoblja nije samo formalnost, već temeljna zaštita za očuvanje poštenja u političkom natjecanju. Prema presudi, Sánchezove izjave ne samo da su promovirale postignuća njegove vlade, već su uključivale i omalovažavajuće komentare o njegovim suparnicima, što je, po mišljenju i JEC-a i Vrhovnog suda, predstavljalo pokušaj utjecaja na biračko tijelo s institucionalne pozicije. U svoju obranu, premijer je tvrdio da su njegovi komentari bili dio normalnog obnašanja njegove političke uloge i da je izrečena kazna ograničila njegovo pravo na slobodno izražavanje. Ipak, Vrhovni sud je odgovorio da je ograničenje koje je uspostavio ZOREG legitimno i nužno u izbornom razdoblju, upravo kako bi se onemogućilo onima koji su na vlasti da koriste svoj položaj i državne resurse za političku korist. Ovaj slučaj ponovno pokreće raspravu o korištenju javnih resursa u izbornim kampanjama i poštivanju institucionalne neutralnosti. Iako izrečena kazna nije velika, njezino je simbolično značenje neosporno jer ukazuje na potrebu da se spriječi neopravdano pogodovanje nositeljima vlasti. Presuda Suda također jača autoritet JEC-a kao jamca integriteta izbornog procesa, u kontekstu u kojem je stranačka uporaba institucija stalni izvor kontroverzi. Treba napomenuti da ovo nije prvi put da JEC sankcionira političke vođe zbog kršenja izborne neutralnosti. Slični slučajevi utjecali su i na vlade Socijalističke i Narodne stranke u prošlosti, pokazujući da se sadašnji propisi primjenjuju univerzalno, bez obzira na stranačku pripadnost. Međutim, presuda Pedru Sánchezu ima poseban značaj zbog njegove pozicije šefa vlade i polariziranog konteksta u kojem se događa. Osim pravnih aspekata, ova epizoda nosi i političke implikacije. Opozicija je kaznu protumačila kao dokaz strančarske upotrebe institucija od strane sadašnje vlade, dok je vlada nastojala umanjiti značaj te stvari, nazivajući je sporednim problemom. Unatoč tome, potvrda kazne od strane Vrhovnog suda jača ideju da je oprez nad neutralnošću javnih vlasti tijekom izbornih razdoblja potrebniji nego ikad.
Sánchezova vlada zalagala se za strategiju takozvane “demokratske regeneracije” koja bi se borila protiv dezinformacija u društvenim medijima iu svakodnevnoj politici. Međutim, ova presuda postavlja još više pitanja o Sánchezovim ciljevima. Ukratko, odluka Vrhovnog suda postavlja važan presedan i naglašava potrebu da politički čelnici zadrže strogu nepristranost u službenim radnjama tijekom izbornih kampanja. Zaštita pravednosti u demokratskim procesima zahtijeva da se oni na vlasti, bez obzira na njihovu političku pripadnost, suzdrže od korištenja institucionalnih resursa i platformi za promicanje vlastitog imidža ili potkopavanje svojih protivnika. Poštivanje ovih normi ključno je za demokratsku kvalitetu i očuvanje povjerenja građana u institucije.