Subscribe
Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, pojačala je predanost Europe poticanju dinamičnog poslovnog okruženja tijekom svog nedavnog govora u Davosu. Predstavila je “Kompas konkurentnosti”, mapu puta osmišljenu za jačanje konkurentnosti Europske unije (EU) u sljedećih pet godina. Razvijena uz pomoć bivšeg talijanskog premijera Marija Draghija, strategija ima za cilj ubrzati inovacije, promicati dekarbonizaciju i poboljšati ekonomsku otpornost usred rastućih geopolitičkih i gospodarskih izazova. Kompas konkurentnosti izgrađen je na tri ključna stupa: inovaciji, dekarbonizaciji i sigurnosti. Budući da su klimatske promjene i održivost okoliša na čelu globalnih prioriteta, EU je svojim Paktom o čistoj industriji postavila ambiciozne ciljeve. Ova inicijativa nastoji podržati industrije koje troše mnogo energije, kao što su industrija čelika, cementa i kemikalija, u ispunjavanju strožih ekoloških standarda bez žrtvovanja konkurentnosti. Središnji cilj ovog pakta je smanjiti troškove energije uz istovremeno poticanje usvajanja čistih tehnologija, čime se europskim industrijama omogućuje da zadrže vodeću poziciju u održivoj proizvodnji. Drugi ključni fokus Kompasa konkurentnosti su inovacije. Europa je odavno prepoznata po svojim visokim standardima u istraživanju i razvoju, ali postoji sve veći pritisak da se ta stručnost pretvori u vodeće tehnologije i usluge na tržištu. EU ima za cilj poboljšati svoje inovacijske ekosustave, posebno podržavajući novoosnovana poduzeća te mala i srednja poduzeća (MSP), koja se često suočavaju s preprekama povezanim s financiranjem, skalabilnošću i regulatornom složenošću. Poticanjem inovacija u svim industrijama, EU se nada da će se učinkovitije natjecati s globalnim tehnološkim moćnicima. Treći stup — sigurnost i otpornost — postao je hitan u svjetlu nedavnih događaja poput pandemije COVID-19 i tekućeg rata u Ukrajini. Ove su krize naglasile preveliku ovisnost Europe o vanjskim izvorima kritičnih resursa poput energije, sirovina i napredne tehnologije. Kako bi smanjila ovu ranjivost, EU teži diverzificiranim opskrbnim lancima sklapanjem partnerstava sa zemljama uključujući Švicarsku, članice Mercosura i Meksiko. Ta će se savezništva usredotočiti na održivu trgovinu i pristup vitalnim resursima, pomažući Europi da osigura svoju energetsku i tehnološku autonomiju. Kako bi postigla ciljeve navedene u Kompasu konkurentnosti, Europska komisija identificirala je pet ključnih radnji, od kojih se tri posebno ističu po svom značaju: Prva radnja uključuje smanjenje birokracije, dugotrajne prepreke za poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća. Ta se poduzeća često bore pod teretom pretjeranih administrativnih zahtjeva, koji guše rast i konkurentnost. Kao odgovor, Komisija ima za cilj smanjiti 25% postojećih regulatornih obveza, pojednostaviti procese i omogućiti malim i srednjim poduzećima da se usredotoče na inovacije i širenje. Druga velika inicijativa usmjerena je na uklanjanje prepreka unutarnjem tržištu. Uvođenje okvira “Režima 28” uskladit će porezne, radne i stečajne propise u svim državama članicama EU-a. Pojednostavljivanjem prekograničnog poslovanja, EU nastoji stvoriti integriranije i konkurentnije jedinstveno tržište.
Konačno, peta radnja daje prioritet poboljšanoj koordinaciji politika. Prepoznajući da rascjepkani napori koče napredak, Komisija će uvesti nove alate za koordinaciju za poticanje suradnje između država članica. Ovi će alati podržati razvoj i provedbu transnacionalnih projekata od europskog interesa, olakšavajući velika ulaganja i inovacije od kojih koristi cijela regija. Međutim, Competitiveness Compass suočava se s kritikama, posebice od strane skupina za zaštitu okoliša. Kritičari tvrde da bi smanjenje birokracije i pojednostavljenje propisa moglo oslabiti druge važne politike EU-a, posebice one koje se odnose na zaštitu okoliša i energetsku tranziciju. Te su skupine izrazile zabrinutost da bi davanje prioriteta gospodarskom rastu i inovacijama moglo doći nauštrb održivosti. Kao odgovor na ovu zabrinutost, von der Leyen je ponovno potvrdila da EU neće kompromitirati svoje ekološke obveze. Naglasila je da Europski zeleni dogovor ostaje kamen temeljac programa Komisije i da su predložene reforme osmišljene kako bi nadopunile, a ne potkopale, ciljeve EU-a o klimatskoj neutralnosti. Integracija održivosti u Kompas konkurentnosti odražava europsko uvjerenje da gospodarski rast i zaštita okoliša mogu i moraju ići ruku pod ruku. Ova sveobuhvatna strategija postavlja EU da predvodi globalnu utrku za konkurentnošću kroz inovacije, dekarbonizaciju i sigurnost. Poticanjem poslovnog okruženja i promicanjem ulaganja, Europa nastoji ojačati svoje gospodarske temelje i izgraditi otpornost na vanjske šokove. Poboljšana suradnja kroz trgovinske sporazume i održiva partnerstva dodatno će ojačati sposobnost EU-a da napreduje u globalnom krajoliku koji se brzo mijenja.