Subscribe
Dana 11. prosinca 2024. Glavna uprava za unutarnju politiku Europskog parlamenta objavila je studiju o statističkim podacima o osobama s invaliditetom, koju je Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja prethodno zatražio u ovom početnom stanju mandata 2024. – 2029.
Prema studiji, oko 7,2 posto osoba u dobi od 16 i više godina koje žive u privatnim kućanstvima prijavilo je teški invaliditet, a oko 19,6 posto prijavilo je umjereni invaliditet. Zbrojivši oba postotka, može se procijeniti da je stopa invalidnosti u Europskoj uniji gotovo 30 posto. Studija kao teške invaliditete uključuje ograničenja vida, sluha i hodanja, ali zanemaruje govorna ograničenja u svom opsegu.
Podjela po državama članicama pokazuje da se definicija osoba s invaliditetom jako razlikuje od zemlje do zemlje. Na samom vrhu, Latvija smatra da 34 posto njezinog stanovništva pati od nekog oblika invaliditeta, dok je Bugarska na zadnjem mjestu sa samo 10 posto. Osobito što se tiče ozbiljnih invaliditeta, Španjolska je na vrhu s 10 posto stanovništva koje se smatra u tako teškoj situaciji, dok je Bugarska ponovno na dnu s 2,2 posto.
Osobe s invaliditetom koje žive u institucijama predstavljaju između 0,7 posto i 0,8 posto stanovništva Europske unije. Ovaj nizak postotak usklađen je s općim trendom politike tzv. deinstitucionalizacije.
Što se tiče obrazovanja, djeca sa službenom odlukom o posebnim obrazovnim potrebama predstavljala su oko 4,2 posto, iako postoji velika varijabilnost među državama članicama. Opet, možemo uočiti značajnu razliku ako usporedimo naše različite nacije: u Latviji je više od 15 posto maloljetnika u posebnom obrazovanju, dok u Luksemburgu ta brojka ne doseže ni 1 posto.
Oko 22,2 posto mladih osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 24 godine rano je napustilo školovanje u usporedbi s 8,4 posto mladih osoba bez invaliditeta. U Rumunjskoj je zapanjujući postotak iznad 65 posto, a slijedi Mađarska s 46 posto.
Što se tiče tržišta rada, jaz u zapošljavanju osoba s invaliditetom iznosio je 22 posto u Europskoj uniji 2023. godine. Oko 51 posto osoba s invaliditetom je zaposleno, znatno ispod stope zaposlenosti od 73 posto među osobama bez invaliditeta. Još jednom, EU 27 predstavlja različite situacije, s Češkom koja zapošljava gotovo 67 posto svojih osoba s invaliditetom na samom vrhu, a Bugarskom s jedva 27 posto.
Sheme kvota za zapošljavanje osoba s invaliditetom ne postoje u skandinavskim i baltičkim zemljama; u onima gdje postoje, kvota za zapošljavanje osoba s invaliditetom varira od 3 posto do 6 posto.
S druge strane, 28,8 posto osoba s invaliditetom živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, u usporedbi s 18 posto osoba bez invaliditeta. Država članica s najvećim rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti za osobe s invaliditetom je Estonija (38 posto, odnosno više od jedne trećine ukupnog broja); najmanji rizik je u Slovačkoj (13 posto).
Oko 5,3 posto osoba u dobi od 16 do 64 godine primalo je invalidsku mirovinu, ali postoje velike razlike među državama članicama; Estonija i Belgija su na vrhu s 13 posto, odnosno 12 posto, dok Grčka i Slovenija nude ispod 2 posto. Zanimljivo je da je prosječan postotak osoba koje primaju invalidsku mirovinu manji od postotka osoba koje se izjašnjavaju kao teža invalidnost.
Što se tiče digitalnih vještina, 81,2 posto osoba s invaliditetom koristi internet, nasuprot 93,4 posto osoba bez invaliditeta. Država Unije s najvećom upotrebom interneta od strane osoba s invaliditetom je Irska (impresivnih 100 posto); na drugom kraju spektra nalazi se Bugarska (53 posto).
Izvor slike: Europska komisija, Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje