Subscribe
Njemački savezni izbori 23. veljače 2025. označili su značajnu prekretnicu u političkom krajoliku zemlje. Kršćansko-demokratska unija/Kršćansko-socijalna unija (CDU/CSU), predvođena Friedrichom Merzom, osigurala je relativnu većinu s 28,6% glasova, dok je Alternativa za Njemačku (AfD) napravila iznenađujući skok, postavši druga stranka po veličini s 20,8%. Socijaldemokratska stranka (SPD), pod Olafom Scholzom, doživjela je povijesni poraz, osvojivši samo 18,5% glasova. Ovi rezultati odražavaju duboko podijeljenu naciju, s lomovima duž geografskih, generacijskih i socio-ekonomskih linija.
Friedrich Merz i politike CDU-a
Friedrich Merz, čelnik CDU-a, istaknuta je osoba u njemačkoj politici. Poznat po svom konzervativnom stavu, svoju je kampanju usredotočio na imigraciju, sigurnost i ekonomska pitanja. Obećao je ojačati europsku neovisnost od Sjedinjenih Država i provesti strožu politiku useljavanja, rješavajući zabrinutost značajnog dijela biračkog tijela.
Pod njegovim vodstvom CDU zagovara ekonomsku politiku slobodnog tržišta, naglašavajući potrebu za strukturnim reformama za poticanje gospodarskog rasta i smanjenje javnog duga. Osim toga, stranka promiče vanjsku politiku usmjerenu na jačanje Europske unije i konsolidaciju transatlantskih odnosa uz zadržavanje određenog stupnja strateške autonomije.
Uspon AfD-a
AfD je ostvario svoj najbolji izborni rezultat, osiguravši 20,8% glasova i postavši druga najveća politička snaga u zemlji. Ovaj se uspjeh pripisuje rastućem nezadovoljstvu glasača zbog imigracije i percipiranog gubitka kulturnog identiteta. AfD je kapitalizirao ove brige, predlažući radikalne politike poput masovne deportacije imigranata i napuštanja eura u korist njemačke marke.
Unatoč izbornom uspjehu, druge velike stranke isključile su mogućnost formiranja koalicija s AfD-om, ostavljajući ga politički izoliranim. Međutim, njegova ojačana prisutnost u Bundestagu mogla bi utjecati na politički diskurs, gurajući migracijsku i sigurnosnu politiku prema konzervativnijim pozicijama.
Poraz SPD-a
SPD je doživio jedan od najgorih poraza u svojoj povijesti, dobivši samo 18,5% glasova. Ovaj ishod odražava gubitak povjerenja birača, koji se pripisuje percipiranoj nesposobnosti da se suoče s gospodarskim i društvenim izazovima zemlje. Vodstvo Olafa Scholza dovedeno je u pitanje, a stranka će morati proći kroz razdoblje razmišljanja i obnove kako bi povratila podršku birača.
Poraz SPD-a također naglašava rascjepkanost ljevičarskih glasova, pri čemu se neki glasači okreću radikalnijim strankama poput Die Linke, koja je udvostručila svoju potporu u usporedbi s prethodnim izborima.
Podijeljena Njemačka
Rezultati izbora naglasili su duboke podjele unutar Njemačke. Geografski gledano, AfD je stekao snažnu potporu u istočnim pokrajinama, ističući trajni nesrazmjer između Istoka i Zapada. Društveno gledano, stranka je privukla značajan broj mladih ljudi i radnika, što ukazuje na nezadovoljstvo među najugroženijim slojevima stanovništva u zemlji.
Suprotno tome, urbana i prosperitetnija područja nastavila su podržavati tradicionalne stranke i Zelene, odražavajući polarizaciju temeljenu na ekonomskim i kulturnim čimbenicima. Ova podjela predstavlja značajan izazov za buduću vladu, koja mora raditi na ujedinjenju zemlje i odgovoriti na različite potrebe različitih regija i društvenih skupina.
Ključna izborna pitanja
Izborima 2025. dominirala su dva glavna pitanja: gospodarstvo i imigracija. Ekonomska stagnacija, rastuća nezaposlenost i zabrinutost za budućnost sustava socijalne skrbi natjerali su mnoge glasače da traže alternative tradicionalnim politikama.
Imigracija je posebno bila u središtu političke rasprave, a AfD je iskorištavao strahove vezane uz integraciju i sigurnost kako bi dobio potporu. CDU je odgovorio obećanjem strožih migracijskih politika, dok su SPD i Zeleni podržali inkluzivniji pristup usmjeren na integraciju i ljudska prava. Ova polarizacija oko ključnih pitanja pridonijela je redefiniranju političkih saveza i daljnjoj fragmentaciji biračkog tijela.
Važnost gospodarstva i imigracije
Ekonomija i imigracija postale su središnje teme ovih izbora zbog niza međusobno povezanih čimbenika. Njemačka se posljednjih godina suočila s usporenim gospodarskim rastom, s porastom nezaposlenosti i sve većim nezadovoljstvom ekonomskim nejednakostima. Ova situacija potaknula je osjećaj nesigurnosti među stanovništvom, čineći birače podložnijim populističkoj retorici koja obećava brza i radikalna rješenja.
Imigracija je bila ključno pitanje, kako zbog izbjegličke krize, tako i zbog percepcije da je Scholzova migracijska politika neučinkovita. Njemačka je posljednjih godina prihvatila značajan broj migranata, ali se pojavila zabrinutost oko njihove integracije u tržište rada i društvo. AfD je kapitalizirao ovo nezadovoljstvo, povezujući imigraciju s pitanjima kao što su porast kriminala i pritisak na sustav socijalne skrbi.
S druge strane, Merzov CDU zauzeo je stroži stav prema imigraciji u odnosu na godine Merkel, predlažući strože mjere poput odbijanja na granici i otkazivanja spajanja obitelji za nositelje supsidijarne zaštite. Ta je politika privukla birače nezadovoljne popustljivijim pristupom SPD-a i Zelenih.
Gospodarstvo je imalo jednako presudnu ulogu. Njemačka, tradicionalno europska gospodarska sila, doživjela je stagnaciju zbog energetske krize, inflacije i poteškoća u industrijskom sektoru. Zabrinutost oko gospodarske konkurentnosti gurnula je mnoge birače prema CDU-u, koji je obećao smanjenje poreza za poduzeća i veće poticaje za ulaganja.
Što se dalje događa?
Njemački izbori 2025. označavaju povijesni pomak, s povratkom CDU-a kao najveće stranke, ali unutar iznimno fragmentiranog i polariziranog političkog krajolika. Slom SPD-a i uspon AfD-a pokazuju duboko podijeljenu zemlju, ne samo između Istoka i Zapada nego i između onih koji žele kontinuitet i onih koji traže radikalne promjene.
Glavni politički izazov sada je formiranje vlade. Unatoč pobjedi na izborima, CDU nema apsolutnu većinu i mora tražiti koalicijske partnere. Ova je situacija komplicirana jer, programski, Merz ima daleko više dodirnih točaka s AfD-om nego s potencijalnim partnerima u vladi poput SPD-a i Zelenih.
O ključnim pitanjima kao što su imigracija i obrana njemačkog kulturnog identiteta, CDU i AfD imaju slična stajališta: obje se zalažu za strože migracijske politike, pojačane granične kontrole i strože mjere protiv ilegalne imigracije. Čak i kada je u pitanju ekonomska politika, Merz je predložio smanjenje poreza i veću ekonomsku slobodu, načela koja nisu daleko od onih koje promiče AfD, koji se posljednjih godina pokušava predstaviti kao “antiestablišmentska” stranka s konzervativnijim ekonomskim programom.
Međutim, Merz i vodstvo CDU-a odbacili su savez s AfD-om, kako zbog međunarodnog ugleda, tako i zbog unutarnje opozicije unutar stranke. Njemačka ima jak tabu protiv stranaka krajnje desnice, a koalicija CDU-AfD izazvala bi ogromne napetosti na europskoj razini i unutar samog CDU-a, riskirajući otuđenje umjerenog krila stranke.
Međutim, sve su alternative izazovne. Velika koalicija sa SPD-om, s kojom se već eksperimentiralo, čini se problematičnom jer je Scholzova stranka doživjela težak poraz, a mnogi bi socijaldemokrati savez s Merzom vidjeli kao političko samoubojstvo. Zeleni, iako potencijalni saveznik, imaju dijametralno suprotna stajališta u odnosu na CDU po mnogim pitanjima, uključujući klimatsku politiku, energiju, socijalnu politiku i viziju Europske unije. Štoviše, i Zeleni i SPD bili su dio odlazeće vlade, koju su birači odbacili, što je otežavalo ponovno predlaganje saveza s CDU-om bez daljnjeg gubitka vjerodostojnosti.
Merz se nalazi u paradoksalnoj situaciji: njegova je stranka pobijedila na izborima, ali riskira da ne može vladati. Ako ne uspije formirati stabilnu koaliciju, Njemačka bi se uskoro mogla suočiti s novim izborima, s rizikom da bi daljnja fragmentacija mogla još više koristiti AfD-u. Ovaj bi scenarij njemačku politiku učinio još nestabilnijom, s posljedicama ne samo na nacionalnoj razini nego i diljem Europe, u vrijeme kada se očekuje da Njemačka predvodi EU u ključnim pitanjima kao što su podrška Ukrajini, energetske politike i zajednička obrana.
Merzov glavni izazov bit će balansiranje između potrebe za sastavljanjem vlade i rizika od gubitka dijela svog biračkog tijela, koje bi se moglo osjetiti izdanim ako se CDU udruži sa strankama koje su previše udaljene od njegova programa. Kakvu god odluku da donese, imat će duboke posljedice za budućnost Njemačke i ulogu te zemlje u Europi u narednim godinama.