Subscribe
Bruxelles – Sigurnost Europe ponovno je u središtu političkog dnevnog reda, s otvaranjem bez presedana između Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva za stratešku obrambenu suradnju.
U nedjelju 2. ožujka skupina čelnika EU-a otputovat će u London kako bi s britanskom vladom razgovarali o zajedničkom obrambenom planu, označavajući značajan korak naprijed u odnosima između dviju strana kanala. To je najavio poljski premijer Donald Tusk tijekom sastanka u Varšavi s predsjednikom Europskog vijeća Antoniom Costom. Vijest potvrđuje predviđanja Financial Timesa prema kojima je britanski premijer Keir Starmer već naložio kancelarki državne blagajne Rachel Reeves da izradi konkretan prijedlog koji će predstaviti europskim čelnicima. U središtu pregovora bilo bi stvaranje zajedničkog paneuropskog fonda za jačanje vojne potrošnje, što je tema o kojoj će se raspravljati sljedećih dana na G20 u Cape Townu.
Nova ravnoteža sigurnosti
Ova inicijativa dio je geopolitičkog konteksta obilježenog neizvjesnošću. Moguće povlačenje Sjedinjenih Država iz europske obrane, ugroženo povratkom na političku scenu Donalda Trumpa, ubrzalo je potrebu za europskom strateškom autonomijom. Mogućnost djelomičnog povlačenja američke potpore potaknula je Bruxelles i London da prevladaju trvenja nakon Brexita, prepoznajući da zajednička sigurnost zahtijeva suradnju izvan političkih podjela. Hipoteza o europskom fondu ili banci za ponovno naoružavanje, koju je iznio poljski ministar financija Andrzej Domanski, predstavljala bi konkretan korak prema većoj vojnoj neovisnosti kontinenta. Ideja o “Banci za ponovno naoružanje” mogla bi omogućiti financiranje povećanja proizvodnje naoružanja i jamčiti sredstva za potporu Ukrajini, u ključnom trenutku sukoba s Rusijom.
Uloga Londona u europskoj sigurnosti
Sudjelovanje Ujedinjenog Kraljevstva u ovoj novoj inicijativi pokazuje promjenu smjera britanske vanjske politike. Keir Starmer, koji želi ponovno pozicionirati zemlju kao ključnog igrača na međunarodnoj pozornici, već je pokazao otvorenost za veću integraciju s EU-om po pitanju sigurnosti. Nakon Brexita, London je zadržao vodeću ulogu u potpori Ukrajini, pružanju oružja i vojne pomoći. Međutim, nedostatak formalne strukture suradnje s EU-om ograničio je sposobnost rješavanja zajedničkih izazova. Britanski premijer također će otputovati u Washington kako bi se sastao s Trumpom i razgovarao o mogućnosti europskog mirovnog kontingenta u Ukrajini. Ovaj prijedlog, koji je već istražio Emmanuel Macron, mogao bi uključivati raspoređivanje najmanje 30.000 vojnika kako bi se osigurala sigurnost nakon sukoba.
Izvanredni summit 6. ožujka
Sastanak u Londonu prethodi izvanrednom europskom summitu 6. ožujka na kojem će čelnici EU-a morati definirati jasne strategije za sigurnost kontinenta. Ursula von der Leyen već je najavila da će predstaviti opsežan plan povećanja europske proizvodnje oružja, označavajući daljnji korak prema jačanju obrambenih sposobnosti Unije. U ovom scenariju, suradnja s Londonom mogla bi se pokazati ključnom za izgradnju čvršće i otpornije sigurnosne arhitekture. Kako je naglasio Tusk, prioritet je jačanje europskog jedinstva i stvaranje osovine suradnje s Ujedinjenim Kraljevstvom i Norveškom kako bi se odgovorilo na izazove koje postavlja Rusija i osigurala stabilnost u Ukrajini.
Ususret novoj eri europske obrane
Približavanje EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva na području obrane moglo bi označiti početak nove faze u bilateralnim odnosima koju karakterizira pragmatičnija suradnja. Ako pregovori dovedu do stvaranja zajedničkog fonda i strukturiranije suradnje, Europa bi mogla poduzeti odlučujući korak prema većoj strateškoj autonomiji. Ostaje za vidjeti kako će SAD reagirati i kakav će biti Trumpov stav prema neovisnijoj Europi u sigurnosnom smislu. Ono što je sigurno jest da Bruxelles i London izgledaju sve svjesniji potrebe za zajedničkom obranom, neovisno o atlantskom kišobranu.
Alessandro Fiorentino