Subscribe
Europska komisija suočena je s velikim problemom: 25 europskih zemalja, uključujući Rumunjsku, zabrinuto je zbog postupka za kršenje. Europska komisija nedavno je najavila otvaranje prekršajnog postupka protiv 25 od 27 država članica EU-a, uključujući Rumunjsku, zbog neuspjeha u potpunom prenošenju ključnih odredbi revidirane Direktive EU/2024/1711. Ova Direktiva, koja je usvojena prošle godine, ima za cilj optimizirati organizaciju tržišta električne energije na razini EU. Kao rezultat toga, Komisija je poslala službene službene opomene o kašnjenju u 25 država članica, što je prvi proceduralni korak u procesu sankcioniranja nepoštivanja pravila EU-a.
Općeeuropski problem
Činjenica da je 25 država članica EU-a propustilo rok za prenošenje ključnih odredbi revidirane Direktive EU/2024/171 ukazuje na široko rasprostranjenu poteškoću u cijelom EU-u, a ne samo na jednokratni problem. Jedina iznimka je Danska, koja je uspjela u potpunosti implementirati odredbe Direktive prije roka. Nova uredba osmišljena je kako bi dovela do stabilnosti cijena električne energije i smanjila njihovu ovisnost o fluktuacijama međunarodnih cijena fosilnih goriva. Mjere također imaju za cilj zaštititi europske potrošače osiguravajući im pristup pravednijim i predvidljivijim tarifama koje se temelje na nižim troškovima obnovljive energije.
Koje su faze prekršajnog postupka?
Za one manje upoznate, prekršajni postupak instrument je Europske komisije osmišljen kako bi se osigurala primjena prava EU-a u državama članicama. Ovaj postupak uključuje nekoliko uzastopnih faza:
Prvi postupak je utvrđivanje neusklađenosti. Komisija ispituje je li Direktiva pravilno implementirana u nacionalno zakonodavstvo svake države članice. Druga faza je službena obavijest, pri čemu dotična država članica prima službenu opomenu i ima dva mjeseca da odgovori i poduzme potrebne mjere za usklađivanje. Treći postupak je obrazloženo mišljenje. Stoga, ako odgovor koji je dala obavještena država u drugoj fazi nije zadovoljavajući, Komisija može izdati obrazloženo mišljenje kojim se zahtijeva hitno djelovanje. Pretposljednji postupak je upućivanje na Sud pravde Europske unije (CJEU). U nedostatku odgovarajuće radnje, Komisija može uputiti slučaj CJEU-u, gdje država članica riskira znatne financijske kazne. Posljednji postupak je primjena sankcija. Ovaj se postupak provodi ako se neusklađenost nastavi, dotična država članica može biti obvezna platiti fiksnu kaznu ili progresivne kazne.
Nepotpuni prijenos Direktive
Države članice morale su priopćiti punu provedbu Direktive EU/2024/1711 do 17. siječnja 2025., s izuzetkom odredbi o izboru opskrbljivača energijom i dijeljenju energije, za što je krajnji rok 17. srpnja 2026. Cilj ove uredbe potrošačima je dati veću kontrolu nad izvorima energije koje koriste i smanjiti njihovu izloženost fluktuacijama cijena. Međutim, dotične države, uključujući Rumunjsku, nisu uspjele dovršiti proces na vrijeme, zbog čega je Europska komisija intervenirala. Dužnosnici EU-a naglašavaju da bez novih pravila potrošači u EU-u neće moći iskoristiti obećane prednosti, kao što su niži troškovi i stabilnije cijene električne energije.
Posljedice za Rumunjsku i druge uključene zemlje
Na popisu država članica koje podliježu postupku su: Belgija, Bugarska, Češka, Njemačka, Estonija, Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Italija, Cipar, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Finska i Švedska. Te zemlje sada imaju dva mjeseca, prema procedurama, da odgovore na obavijest Komisije i provedu potrebne mjere usklađenosti. Ako rumunjske vlasti ne dovrše prijenos i ne obavijeste Komisiju o postignutom napretku, postoji rizik od dobivanja obrazloženog mišljenja, što bi bio kritičan korak prema mogućim financijskim sankcijama. To bi moglo utjecati i na državni proračun i na ugled Rumunjske u EU.
Odgoda plana za eliminaciju uvoza energije iz Ruske Federacije
U drugoj značajnoj odluci o energetskoj politici EU, Europska komisija je po drugi put odgodila objavu plana za postupno ukidanje uvoza energije iz Ruske Federacije. Izvorno planiran za 26. ožujka, plan još nema potvrđen datum objave. Dužnosnici Komisije nisu pojasnili novi raspored. Povjerenik EU za energetiku Dan Jorgensen ranije je rekao da će plan biti predstavljen unutar njegovih prvih 100 dana na dužnosti, ali rokovi su već daleko premašeni. Prva objava očekivala se u veljači, a nova odgoda postavlja pitanja o sposobnosti EU-a da smanji svoju energetsku ovisnost o Ruskoj Federaciji. Dobro je poznato da je Europska unija postavila cilj eliminacije uvoza ruskog plina do 2027., ali napredak je neujednačen među državama članicama. Neke su zemlje uložile ograničene napore u diversifikaciju izvora opskrbe, a podaci pokazuju da će uvoz ruskog plina porasti 2023.
Izazovi za energetsku sigurnost EU
Europska unija mora uspostaviti osjetljivu ravnotežu između osiguravanja energetske sigurnosti i održavanja cijena za stanovništvo konkurentnima. Visoki troškovi energije u Europi vrše pritisak na njezine industrije, posebno u usporedbi s gospodarskim konkurentima u Kini i Sjedinjenim Državama, gdje su cijene energije znatno niže. Europska komisija trebala bi najaviti proširenje ciljeva za skladištenje plina, ali kritičari upozoravaju da bi to moglo dovesti do daljnjeg rasta cijena, što bi štetilo europskom gospodarstvu. Fleksibilnost i prilagodljivost energetskih politika bit će ključni za osiguranje dugoročne stabilnosti. Kašnjenje prijenosa Direktive EU/2024/1711 i odgoda najave ukidanja uvoza energije iz Rusije dva su pitanja koja vrše pritisak na zemlje EU-a. Iako postoje konkretni koraci prema reformi energetike, izazovi ostaju. Države članice trebaju ubrzati svoje napore prema energetskoj usklađenosti i diversifikaciji, čime će se osigurati stabilnija i održivija budućnost za cijelu Europsku uniju.
Europska unija djelomično je blokirala sredstva NRRP-a za Rumunjsku
Europska komisija odlučila je djelomično obustaviti isplate za drugu tranšu rumunjskog Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NRRP). Blokirani iznos je 2 milijarde eura. Glavni razlog za ovu odluku je neprovođenje ključnih reformi, uključujući posebne mirovine.
Uz glavni razlog za obustavu isplate posebnih mirovina, postoje i drugi razlozi za prekid financiranja kroz NRRP. Europska izvršna vlast aktivirala je mehanizam obustave financiranja za dio sredstava traženih drugim zahtjevom za isplatu, napominjući da rumunjska država nije dovršila šest od 74 prekretnice predviđene planom. To uključuje reformu posebnih mirovinskih rashoda, obuhvaćenu prekretnicom 215. Ostale neispunjene reforme odnose se na modernizaciju željezničke infrastrukture, proširenje mreže metroa u glavnom gradu Rumunjske, Bukureštu i Cluj-Napoci, poboljšanje upravljanja temeljenog na učinku u prometnom sektoru i optimizaciju korporativnog upravljanja za energetske tvrtke u državnom vlasništvu. Rumunjska će dobiti samo dio novca. U skladu s Uredbom o mehanizmu za oporavak i otpornost, Bruxelles je pokrenuo postupak djelomičnog blokiranja. Tako će od ukupno 2 milijarde eura druge tranše samo dio biti prebačen u rumunjsku državnu riznicu, dok će ostatak biti privremeno zadržan dok se utvrđeni nedostaci ne isprave. Rumunjska ima 30 dana za očitovanje o nepovoljnoj ocjeni prekretnice 215 kako bi se ispravili nedostaci. Paralelno će Ekonomski i financijski odbor Europske unije ispitivati situaciju četiri tjedna prije nego što Komisija donese konačnu odluku. Ako se situacija ne popravi, sredstva povezana s nepodmirenim ciljevima ostat će blokirana, a Rumunjska će imati šest mjeseci za provedbu potrebnih mjera. Nakon tog razdoblja, Komisija će ponovno procijeniti postignuti napredak i, u slučaju zadovoljavajuće usklađenosti, oslobodit će nepodmirene iznose.
Većina prekretnica je ispunjena. Iako su neka sredstva i dalje obustavljena, Europska komisija je dala pozitivnu ocjenu za 68 od 74 prekretnice uključene u zahtjev za plaćanje. Među reformama i ulaganjima koje je Komisija odobrila su promjene poreznog režima za mikropoduzeća radi pojednostavljenja poreznog sustava i postupnog ukidanja postojećih objekata; reforma tržišta električne energije, uključujući novi zakonodavni okvir za energetsku učinkovitost i uvođenje zelenih financijskih instrumenata; projekti obnove javnih i stambenih zgrada radi poboljšanja energetske učinkovitosti. Rumunjska ima koristi od ukupnog proračuna od 28,5 milijardi eura kroz NRRP, koji se sastoji od 13,6 milijardi eura bespovratnih sredstava i 14,9 milijardi eura zajmova. Pristup tim fondovima uvjetovan je provedbom strukturnih reformi i strateških ulaganja s velikim utjecajem na rumunjsko gospodarstvo.