Subscribe
Istraživanje Polling Europe, objavljeno u ožujku, provedeno je kako bi se saznalo što građani Europske unije misle o pravosudnom sustavu i odnosima Unije s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Anketa je provedena između 14. i 24. ožujka 2025. na uzorku od 5006 dovršenih intervjua, raspoređenih proporcionalno broju stanovnika 27 zemalja EU-a, s malom korekcijom kako bi se podaci mogli analizirati na paneuropskoj razini i 5 različitih zona: Njemačka, Francuska, Srednja i Istočna Europa, Sjeverna Europa, Južna Europa. Za svaku zemlju utvrđene su proporcionalne kvote za dob i spol. Kvote su izračunate na temelju najnovijih parametara Eurostata.
Pravosuđe i pravosuđe u zemljama EU
Kao snimka percepcije neovisnosti pravosuđa u EU, samo 36% europskih građana smatra da je pravosuđe u njihovoj zemlji neovisno. Od toga, 9% vjeruje da je pravosuđe “potpuno neovisno”, dok 27% kaže da je “u velikoj mjeri neovisno”. Nasuprot tome, 57% ispitanika u anketi smatra da je pravosuđe pod utjecajem političkog okruženja, bilo “djelomično” (37%) ili “u potpunosti” (20%). Ova opća percepcija iznimno je zabrinjavajuća jer pokazuje rašireno nepovjerenje javnosti u nepristranost pravosuđa, što može ozbiljno narušiti povjerenje građana u demokraciju i vladavinu prava.
Prema intervjuiranim osobama, mogu se uočiti značajne regionalne razlike. Sjeverna Europa (Švedska, Danska, Finska) ima najpozitivniju percepciju pravosudnog sustava, gdje 44% ispitanika kaže da je pravosuđe neovisno. Na suprotnom polu, ispitanici u južnoj Europi (Španjolska, Italija, Grčka) i srednjoj i istočnoj Europi (CEE) imaju najviše razine skepticizma: samo 26% odnosno 27% građana vjeruje da je pravosuđe neovisno.
Zemlje koje su najkritičnije prema pravosudnom sustavu su Španjolska, Poljska i Italija. U Španjolskoj, na primjer, 21% ispitanika vidi pravosuđe kao neovisno, dok 74% vidi da je pod političkim utjecajem. Ni u Poljskoj se postoci ne razlikuju puno. Tako 29% Poljaka smatra da je pravosuđe neovisno, dok 63% kaže da je pod političkim utjecajem. U Italiji su postoci slični onima u Poljskoj. 29% Talijana ima pozitivnu percepciju pravosuđa, a 63% negativnu. U Njemačkoj i Francuskoj stavovi ljudi o pravosudnom sustavu su uravnoteženiji, ali čak i tamo većina građana sklona je vidjeti pravdu kao politički uvjetovanu (kontroliranu).
Prema anketi ECR-a, birači stranaka centra i lijevog centra, kao što su Zeleni (Zeleni), Obnovi Europu (RE) i Stranka europskih socijalista (S&D), imaju povoljniju percepciju: Zeleni: 47% percipiraju pravosuđe kao neovisno, S&D: 43%, RE: 48%. Na suprotnom polu, birači krajnje desnih stranaka poput “Patriota” (Rassemblement National, Vox, Fidesz) i “Europe of Sovereign Nations (ESN)” puno su skeptičniji: samo 23% glasača ESN-a i 27% glasača Patriota vjeruje da je pravosuđe neovisno. Oko 71% glasača ESN-a vjeruje da je pravda politički uvjetovana, kao i 68% Patriota. Ova polarizacija sugerira da je povjerenje u pravosuđe pod utjecajem političke ideologije, koja je jača među proeuropskim biračima, a slabija među euroskeptičnim ili nacionalističkim biračima.
Povjerenje građana EU-a u pravosudni sustav
Ispitanici ECR-a također su upitani koliko povjerenja imaju u pravosuđe u svojoj zemlji. Rezultati pokazuju da je društvo podijeljeno na dva dijela. Oko 46% ispitanika izjavilo je da vjeruje pravosuđu (“jako” – 10%, “donekle” – 36%). S druge strane podjele, 50% građana reklo je da ne vjeruje pravosuđu (“malo” – 34%, “nikako” – 16%), a 4% nije znalo odgovoriti. Najveću razinu povjerenja u pravosuđe imaju nordijske zemlje EU s 56%. Povjerenje postupno pada na 55% u Njemačkoj i 43% u Francuskoj. Na suprotnom polu, zemlje s najnižom razinom povjerenja su Španjolska gdje samo 37% građana vjeruje pravosuđu, EEZ s 35% i Italija s 45%. Glasači ljevice (Zeleni, S&D) imaju više povjerenja (do praga od 60%), dok su glasači radikalne desnice (Patrioti, ESN) duboko nepovjerljivi (samo 29-35% kaže da vjeruje pravosuđu).
Odnosi europskih stranaka i Donalda Trumpa
Anketa ECR-a uključivala je i pitanje koje se europske stranke smatraju najboljim odnosima s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Patrioti i ESN smatraju se najbližima Donaldu Trumpu, a slijede ih ECR: Patrioti (Rassemblement National, Vox, Fidesz) – 26%, Europa suverenih nacija (AFD, Reconquete) – 24%. ECR – Europski konzervativci i reformisti (Fratelli d’Italia, PiS) – 17%. Ostale stranke su znatno ispod ovih postotaka: EPP (CDU, Španjolska narodna stranka) – samo 8%, stranke ljevice (Die Linke, Syriza, LFI) – između 4-5%, Zeleni i socijalisti – 3-4%. Treba napomenuti i da značajan postotak ispitanika, njih 38%, nije znao odgovoriti.
Analiza podataka istraživanja po zemljama pokazuje da postoje velike razlike. Stoga su u sjevernoj Europi i srednjoj i istočnoj Europi rezultati mnogo niži i ispod 20%. Španjolska: 53% ispitanika identificira stranku Vox (Domoljubi) kao blisku Trumpu, Francuska: 37% ističe Rassemblement National, Njemačka: 41% kaže da AFD (ESN) ima najbolje odnose i Italija: 38% spominje Fratelli d’Italia (ECR) kao blisku Donaldu Trumpu. Čak i birači ljevice prepoznaju bliskost između europske populističke desnice i Trumpa. 30% glasača GUE/NGL-a smatra da su Patrioti bliski Trumpu. 33% glasača Zelenih kaže isto za ESN. Ipak, pristaše stranke ECR su oni koji najjasnije identificiraju bliskost svoje stranke s predsjednikom SAD-a: 34% njih kaže da ECR ima najbolji odnos s Trumpom. Donald Trump je utjecajna figura u europskom političkom imaginariju, a nacionalističke i krajnje desne stranke očito se percipiraju kao najbliže njegovom političkom stilu i viziji. Međutim, visoka razina “ne znam” (38%) o europskim odnosima s Trumpom ukazuje na nedostatak informacija ili interesa od strane velikog dijela stanovništva, što može imati posljedice na političku mobilizaciju. Povjerenje i percepcija neovisnosti pravosuđa znatno se razlikuju ovisno o regiji i političkoj orijentaciji. Sjevernoeuropske zemlje su najpouzdanije, dok jug i istok EU pokazuju duboki skepticizam prema pravosuđu. Ideološka polarizacija je evidentna: progresivni i proeuropski glasači imaju više povjerenja u pravosuđe, dok ga euroskeptični birači percipiraju kao pod političkim utjecajem.
Percepcija Rumunja o neovisnosti pravosuđa
Prema istraživanju ECR-a, samo 28% ispitanika u Rumunjskoj vjeruje da je pravosuđe neovisno. To je znatno ispod europskog prosjeka od 36%. Od Rumunja koji smatraju pravosuđe neovisnim, samo 7% smatra ga “potpuno neovisnim”, a 21% “uglavnom neovisnim”. S druge strane, 65% Rumunja vjeruje da je pravosuđe pod utjecajem politike. U tom kontekstu, 40% misli da je “djelomično uvjetovano”, dok 25% kaže da je “u potpunosti pod utjecajem političke klase”. Ove brojke pokazuju strukturno nepovjerenje u rumunjski pravosudni sustav. To nepovjerenje povezano je s brojnim pravosudnim skandalima posljednjih godina, percepcijom selektivne borbe protiv korupcije, ali i s intervencijama političara u imenovanja sudaca ili u reformu pravosudnih zakona.
Što se tiče povjerenja u pravosudni sustav, Rumunjska ima nisku razinu povjerenja u pravosuđe. Samo 39% ispitanika reklo je da vjeruje pravosuđu (“jako” – 8%, “donekle” – 31%), 56% kaže da mu ne vjeruje (“malo” – 36%, “nikako” – 20%), a 5% nema odgovor. Time je Rumunjska ispod europskog prosjeka od 46% i bliže zemljama kao što su Poljska, Italija i Španjolska, gdje su percepcije o pravosudnom sustavu jednako negativne. Taj nedostatak povjerenja može imati sljedeće implikacije: smanjenje građanskog sudjelovanja i suradnje s državnim institucijama, podršku političkim strankama koje obećavaju “reformirati pravosuđe” na autoritaran ili populistički način, te slabljenje demokracije i vladavine prava.
U Rumunjskoj birači stranaka desnog centra (PNL – povezana s EPP-om) i lijevog centra (PSD – povezana s S&D) imaju mješovitu percepciju pravde. Glasači PSD-a obično imaju manje povjerenja u pravosuđe, vjerojatno kao učinak njihovog iskustva sa slučajevima korupcije i percepcije “selektivnog” pravosudnog sustava. Glasači PNL-a nešto su optimističniji, ali ne i bitno drugačiji. Birači AUR-a izrazito su kritični prema pravdi. Preko 70% pristaša AUR-a vjeruje da je rumunjsko pravosuđe politički kontrolirano. Samo 19% simpatizera AUR-a kaže da vjeruje pravosuđu, što je izuzetno nisko. Ovakva percepcija podupire populističku antisistemsku retoriku, koja pravosuđe prikazuje kao oruđe „paralelne države“ ili korumpiranih elita.
Nedostatak povjerenja javnosti u rumunjski pravosudni sustav može pridonijeti usponu euroskeptičnih ili nacionalističkih stranaka koje obećavaju “očistiti sustav”. Glavne stranke moraju ojačati svoju proeuropsku poruku, usmjerenu na vladavinu prava i transparentnost, ako žele ponovno zadobiti povjerenje birača. Povezivanje s kontroverznim međunarodnim osobama poput Donalda Trumpa može mobilizirati tvrdokorne birače, ali izolira Rumunjsku u Europi, gdje su takve simpatije problematične u kontekstu globalne krize. Rumunjska, nažalost, prati negativan europski trend u pogledu percepcije pravde – ali u naglašenijem obliku. Niska razina povjerenja i izrazito negativna percepcija neovisnosti pravosuđa odražavaju još uvijek nezacijeljene rane postkomunističke tranzicije, neuspjehe u reformi pravosudnog sustava i utjecaj polarizirajućeg političkog diskursa. Ako se ovi trendovi nastave, mogli bi potkopati ne samo rumunjsku demokraciju, već i rumunjsku poziciju u EU-u, posebice jer vladavina prava postaje bitan kriterij za dodjelu europskih sredstava i za integraciju u glavne odluke bloka EU-a.
Kako Rumunji doživljavaju odnos s Donaldom Trumpom?
32% Rumunja vidi AUR kao stranku najbližu predsjedniku Donaldu Trumpu. Drugih 12 posto Rumunja ističe da PMP ima afinitete s Trumpom. Samo 7 posto vidi bliskost između PNL-a (EPP) i Trumpa, a manje od 5 posto vidi poveznicu između PSD-a i imidža američkog predsjednika. S druge strane, 45% ispitanika nije znalo odgovoriti, što pokazuje relativnu nepovezanost rumunjskog javnog mnijenja s međunarodnom politikom – konstantu u mnogim anketama. Međutim, imidž Donalda Trumpa u Rumunjskoj i dalje je pozitivan u određenim krugovima, posebno među konzervativnim, religioznim ili antiglobalističkim biračkim tijelom – biračkim tijelom koje je zarobio AUR. Trumpov lik se doživljava kao simbol borbe protiv elita, promicanja tradicionalnih vrijednosti, prkošenja međunarodnim pravilima.